Home » Sve to trebate znati o krvi i krvnim grupama

Sve to trebate znati o krvi i krvnim grupama

Krvna grupa je nasljedna i nepromjenjiva karakteristika ljudi i grupiše se u četiri vrste: A, B, AB i 0. Važno je poznavati vlastitu, ali i krvne grupe članova porodice i kruga prijatelja

Piše Jasmin NIKŠIĆ, bachelor zdravstvene njege i terapije

Iako se sva krv sastoji od istih osnovnih elemenata, postoje različite grupe koje su utvrđene prisutnošću ili odsutnošću određenih antigena. Krvna grupa je nasljedna i nepromjenjiva karakteristika ljudi i grupiše se u četiri vrste: A, B, AB i 0. Svaka oznaka ili slovo odnosi se na vrstu antigena ili proteina na površini crvenih krvnih zrnaca, tako da jedna osoba može imati krvnu grupu A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, 0+ ili 0- .

Univerzalni davalac

Veoma je važno poznavati vlastitu, ali i krvne grupe članova porodice i kruga prijatelja, posebno u slučajevima nesreće. Važnost poznavanja krvne grupe naročito se ogleda tokom transfuzije krvi, jer ako se radi o A ili B grupi, i krv koja se daje nema iste antigene i crvene krvne ćelije osobe koja je prima, antitijela primatelja će je prepoznati kao stranu, napasti je i uništiti  crvene ćelije, a ta reakcija može imati vrlo ozbiljne posljedice po zdravlje.

U eritrocitima osoba koje imaju krvnu grupu 0 nema nikakvog faktora koji bi razarao tuđu krv, pa je one mogu davati svim ostalim grupama, ali isključivo primati samo krv grupe kojoj pripada.

Suprotno njima, u eritricotima krvne grupe AB postoje faktori i A i B koji razaraju krv drugih grupa. Osobe koje imaju AB grupu krv mogu dobiti od svakog, ali je oni mogu dati samo osobi iste krvne grupe.

Ko može primiti koju grupu
Ko može primiti koju grupu

Nulta krvna grupa se naziva i univerzalnim davaocem zbog toga što nema ni A ni B bjelančevine na površini eritrocita. Ona neće izazvati reakcije bilo koje krvne grupe.

Za razliku od toga, krvna grupa AB naziva se univerzalnim primaocem jer ima obje vrste bjelančevina na membrani eritrocita, pa ni protiv jedne neće reagirati.

Na površini eritrocita su bjelančevine koje su specifične za svaku krvnu grupu. Grupa A ima jednu vrstu, B drugu, AB obje, a nulta nema nijednu vrstu bjelančevina.

Osim bjelančevina, kojima se određuje kojoj krvnoj grupi osoba pripada, postoji još jedna vrsta koja se nalazi u krvnim ćelijama pojedinih ljudi, dok ih kod drugih nema. Nazvana je “Rezus faktor”, prema nazivu vrste majmuna kod kojih je prvi put pronađena. Oni koji je u svojim ćelijama imaju su Rh pozitivni, a oni koji je nemaju Rh negativni. Oko 85 posto populacije u svijetu je Rh pozitivno.

Opasnost od neslaganja

Ako je žena Rh negativna, a muškarac Rh pozitivan pa par začne dijete, postoji potencijalna opasnost od neslaganja, ukoliko je i dijete Rh pozitivno, što se u medicini zove Rh inkompatibilnost.

Za vrijeme trudnoće ili poroda Rh pozitivna krv djeteta može se pomiješati sa Rh negativnom krvi majke, nakon čega njen imunološki sistem počinje proizvoditi antitijela. To se zove Rh senzibilizacija, zbog koje, ovisno o tome kada nastupi, može doći do uništavanja crvenih krvnih ćelija djeteta.

Podudarnost krvnih grupa
Podudarnost krvnih grupa

Plaćeno odsustvo, oslobođeni troškova participacije za liječenje 

Dobrovoljni davaoci, osim ličnog zadovoljstva i osjećaja da tim postupkom pomažu u ublažavanju patnji i spašavanju ljudskih života, imaju i određene pogodnosti. Tako je za svako davanje krvi osobi osiguran zahvalni obrok, te zakonom propisane pogodnosti:

1. Dobrovoljni davalac koji je osiguran, a dao je krv deset i više puta, oslobođen je plaćanja participacije za troškove korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite (Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog učešća osiguranih lica u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava, 2009.)

2. Dobrovoljni davalac za svako darivanje krvi ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva (Zakon o radu, Sl. novine Federacije BiH 26/16).

3. Dobrovoljnim davaocima Crveni križ Federacije BiH dodjeljuje priznanja i nagrade u odnosu na broj davanja krvi.

Prije darivanja određuje se nivo hemoglobina

ŠTA JE HOMOGLOBIN?

–  Crveni krvni pigment koji prenosi kisik po organizmu. Nalazi se u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima).

HEMOGLOBIN TEST

– Kako biste mogli dati krv, nivo hemoglobina mora biti iznad: 135 g/L za muškarce I 125 g/L za žene.

RAZLOZI SNIŽENOG HEMOGLOBINA:

– Zdrave osobe imaju prirodno niži nivo hemoglobina u odnosu na nivo potreban za davanje krvi.

– Zbog sniženog nivoa željeza koji je sastavni dio hemoglobina.

– Određena stanja i oboljenja mogu izazvati sniženje nivoa hemoglobina u krvi.

KAKO POPRAVITI NIVO HEMOGLOBINA?

– Jedite namirnice bogate željezom: crveno meso, džigerica, bubrezi, ulje, riba (tunjevina i sardina), kakao, jaja, orašasti plodovi, integralni hljeb, suho voće, grah, leća, svježe zeleno povrće.

VAŽNOST VITAMINA C

–  Poboljšava iskorištenost željeza iz svježih namirnica.

(Faktor.ba)