Svjetska banka, kakao je prilikom današnje posjete Zavodu zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZOZDK) kazao član Misije Svjetske banke Zlatan Šabić, ovih dana razgovara s vladama Federacije BiH i Republike Srpske o Informatizaciji primarne zdravstvene zaštite, koju provode u sklopu projekta Jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) u BiH.
Projekt je, zajedno sa vladama FBiH i RS-a te Evropske razvojne banke, finansirala i ova institucija.
-Razgovaramo i o planovima za budućnost, kako bi Svjetska banka i dalje mogla da podrži taj razvoj. Naš konkretni posjet ZDK-u odnosi se na informacione sisteme u zdravstvu, jer je prethodni projekt investirao u opremu i softver za porodičnu medicinu, primarnu zdravstvenu zaštitu. Narodski rečeno- uvode se kompjuteri u ljekarske kancelarije.
Vrlo smo zadovoljni kako stvari u ZDK-u funkcioniraju i koji je napredak urađen, ali vidimo i neke stvari u koje još treba investirati, kako bi se priča zaokružila- kaže Šabić.
Neki se, kaže, efekti investicije već vide, neke su stvari već bolje, jednostavnije, prave se uštede…
-Meni je drago da Vlada ZDK, posebno ZZOZDK, koji je zadužen za informatizaciju, razumiju da je potreban kontinuitet u investiranju i razvoju. Mi smo pozitivni i optimistični u tom smislu, jer imaju dugoročnu viziju i plan investiranja.
ZZOZDK je predvidio 200.000 KM za održavanje ovog što je do sada urađeno, a što je jako bitno. Održavanje se obično zaboravi- kaže Šabić, koji dodaje kako 15 godina pokušavaju da podrže informatizaciju u zdravstvu BiH.
-Ovo je do sada najbolji pomak, od rata- ističe Šabić. On dodaje da je, do sada, u FBiH uloženo 10- tak miliona KM u informatizaciju zdravstva.
A, zadovoljna stanjem implementacije, kako je kazala, prve faze informatizacije primarne zdravstvene zaštite u ZDK, bila je i pomoćnica Federalnog ministarstva zdravstva Vildana Doder.
-Ova faza podrazumjeva osnovne pretpostavke, osnovnu infrastrukturu da informaciona tehnologija, uključujući i ZDK, u potpunosti zaživi. Za teritoriju FBiH i domove zdravlja ZDK uspjeli smo nabaviti kilometre i kilometre mrežne opreme, prije toga sačiniti sveobuhvatnu analizu…
Dakle, ući bukvalno u svaki dom zdravlja i osnovnu infrastrukturu pripremiti. Uporedo smo i lobirali kod svih mendžmenta i direktora domova zdravlja po kantonima, pojašnjavali im dugoročne benefite te nabavili odgovarajući broj računara. Njihov broj sigurno nije i dovoljan, ali jeste dovoljan barem za početak implementacije elektronskog zdravstvenog kartona, osnovne medicinske dokumentacije- kaže Doder, koja dodaje da je porodična medicina prvi front zdravstvenog sektora.
-Nažalost, Projekt jačanja zdravstvenog sektora, u svojoj finansijskoj konstrukciji, nije predvidio dovoljno novčanih sredstava. Ono što je sada bitno je da sa potencijalnim kreditorom, Svjetskom bankom, napravimo sveobuhvatnu analizu i procjenu potreba po kantonima, jer nam nisu ni svi kantoni ravnomjerno razvijeni- kaže Doder.
Kako je za pripremu novog kreditnog aranžmana potrebno vrijeme, kaže Doder, jako je bitno da imamo dobre menadžmente u kantonalnim ZZO.
-Konkretno, u ZDK-u, smo se uvjerili da imamo razumjevanje u planiranju narednih prioritetnih koraka u radu. Jako je bitno to već imamo i rezervisana sredstva za održavanje ovoga što već sada imamo- ističe Doder.
Ona dodaje da nije bilo lako krenuti praktično od nule, a u ZDK-u se, kaže, krenulo od nule te su stavili 234 medicinska tima u pogon, plus još po dvije sestre…Trebalo je to sve obučiti za korištenje informatičke opreme.
Nakon što potpuno bude zaživjela informatizacija zdravstva u FBiH, sve bi, kaže Doder, u budućnosti trebalo biti puno lakše. Kako za pacijente i ljekare, tako i kreatore zdravstvene politike u donošenju ispravnih odluka.
-Od predstavnika Svjetske banke dobili smo superviziju projekta koji smo implementirali proteklih više od godinu dana. Raduju me njihove impresije i utisci, jer je ZZOZDK prepoznat kao jedan ogroman potencijal, kada je u pitanju informatizacija zdravstva u ZDK-u.
Mi smo, prema njihovoj ocjeni, udarili dobre temelje i za projekte koji će se realizirati u budućnosti, a koji stvaraju uštede u finansijskom smislu.
A te uštede, onda, možemo koristiti za proširenje prava osiguranika u ZDK- kaže Begić. Kapacitet ušteda koji se mogu ostvariti informatizacijom zdravstva, kaže Begić, po procjeni stručnjaka, je do čak 30 %.
Redakcija
