Žurnal je uspio dobiti cijeli izvještaj inspekcije iz kojeg se jasno vidi da je postojao model primanja uposlenika bez konkursa na ugovore od tri ili šest mjeseci koji su produžavani sve dok ne bi prošle dvije godine
Bivši direktor Službe za zapošljavanje u Tuzli Šemso Berbić primio je bez konkursa 11 radnika tokom svog direktorskog mandata i produživanjem njihovih ugovora omogućio za osam njih dobijanje ugovora na neodređeno vrijeme, pokazuje izvještaj i inspekcijskoj kontroli do kojeg je došao Žurnal.
Berbić je tokom svog direktorskog mandata od februara 2002. godine do jula 2013. godine zaposlio 31 radnika. Četiri radnika su u Službu za zapošljavanje Tuzlanskog kantona došla iz drugih institucija a njih 12 zaposleno je kroz javni konkurs. Bez ikakvog konkursa zaposleno je 11 radnika od kojih je osam radnika dobilo ugovor na neodređeno vrijeme nakon što su im ugovori produžavani u periodu dužem od dvije godine.
Ovo je nastavak priče o borbi Alme Šehović i njenim prijavama nepravilnosti u Službi za zapošljavanje gdje je radila.
Dvije godine do neodređenog
Općinski sud u Tuzli nedavno je potvrdio optužnicu protiv Šemse Berbića, bivšeg direktora Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, zbog nesavjesnog rada u službi i štete od 124.000 maraka.
Berbić je propustio da naplati potraživanja od osoba koje su dobijale naknade biroa iako na to nisu imale pravo pa su ovi dugovi zastarili a Služba za zapošljavanje u 150 takvih slučajeva izgubila 124.000 maraka.
Ranije smo pisali kako Alma Šehović nije dočekala podizanje optužnice protiv svog bivšeg direktora i kraj istrage o svim prijavama navodnih nepravilnosti u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. Beživotno tijelo četrdesetdevetogodišnje službenice pronađeno je ispred zgrade u kojoj je živjela na osmom spratu u tuzlanskom naselju Stupine. Policija je zaključila da se radi o samoubistvu.
Alma Šehović bila je ovlašteni revizor i rukovodilac sektora finansija i računovodstva u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. Upozoravala je na nelogičnosti kojima je svjedočila u ovoj instituciji – nepotizam, smanjenje vrijednosti imovine Službe, prekoračenje budžeta i nabavke za kojima nije bilo potrebe.
Tokom našeg razgovora sa Berbićem i sa sadašnjim direktorom Službe Senadom Muhamedbegovićem, oni su nas uvjeravali kako Kantonalna uprava za inspekcijske poslove tokom svog nadzora nije pronašla niti jednu nepravilnosti. Žurnal je uspio dobiti cijeli izvještaj inspekcije iz kojeg se jasno vidi da je postojao model primanja uposlenika bez konkursa na ugovore od tri ili šest mjeseci koji su produžavani sve dok ne bi prošle dvije godine, kada je direktor Berbić po zakonu bio obavezan primiti radnike i potpisati sa njima ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Izvještaj otkriva da je bilo nepravilnost i prilikom donošenja odnosno objavljivanja pravilnika u Službi za zapošljavanje. Iz ovog izvještaja se jasno vidi kako su pravilnici mijenjani kako bi direktor bez konkursa mogao primati radnike.
Izvještaj je napravljen sredinom februara 2015. godine nakon što je početkom tog mjeseca Alma Šehović tražila provjeru rada svog poslodavca.
Inspektori su provjeravali 34 ugovora zaposlenih od početka 2002. do februara 2015. godine. Imena zaposlenih osoba nije moguće vidjeti iz dokumenata jer su precrtana ali je moguće vidjeti model po kojem je bivši direktor Službe Šemso Berbić zapošljavao radnike.
Berbić je bez konkursa primao radnike na tri ili šest mjeseci. Takve ugovore je produžavao sve tokom naredne dvije godine dok ne bi i zakonski morao da primi radnika i potpiše sa njima ugovor o radu na neodređeno vrijeme. U državnoj službi takvi se ugovori posebno cijene pa se ni radnici Službe za zapošljavanje nisu bunili protiv ovog modela.
“Imajući u vidu da je navedena uposlenica izričito ili prećutno obnovila ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem odnosno izričito ili prećutno zaključivala s istim poslodavcem uzaspotne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije godine bez prekida, takav ugovor se smatra ugovorom o radu na neodređeno vrijeme (…)”, pišu u svom nalazu inspektori i dodaju kako je u ovom slučaju direktor bio obavezan potpisati stalni ugovor sa uposlenikom.
Takvu praksu zapošljavanja Berbić je ponovio za osam uposlenika. Iako je na njegov rad imao niz primjedbi i taj period u radu Službe tokom našeg razgovora nazvao “javašlukom”, novi direktor Senad Muhamedbegović je sam na isti način zaposlio dvoje ljudi.
Nekoliko od ovih slučajeva zapošljavanja Šemse Berbića, Muhamedbegović je naslijedio pa je na kraju on morao potpisati ugovore na neodređeno.
Niti u jednom od 34 zapošljavanja inspektori nisu pronašli nikakvu nezakonitovst niti nepravilnost. Direktor Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona nije bio obavezan raspisivati konkurse za zapošljavanje. To mu je omogućeno izmjenama pravilnika već na početku mandata Šemse Berbića.
Može i bez konkursa
Inspektori zaključuju da Zakon o radu Federacije omogućava direktoru da zapošljava radnike bez konkursa. Međutim, Pravilnik o radu Službe za zapošljavanje je izričito zahtijevao da se konkurs raspiše i objavi u dnevnim novinama. Taj pravilnik je usvojen krajem januara 2002. godine, nekoliko dana nakon što je Šemso Berbić počeo svoj mandat vršioca dužnosti direktora.
Već sredinom jula iste godine Upravni odbor mijenja pravilnik po kojem se sa uposlenikom može zasnovati sporazum. Krajem augusta 2003. godine još je jednom izmijenjen pravilnik i u njemu je napisano da “zbog hitnosti obavljanja posla, radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a ne duže od dvije godine, bez javnog oglašavanja”. Konačno, u februaru 2013. godine pravilnik je omogućio direktoru da uopšte nema obavezu raspisivanja konkursa.
Praksa je prekinuta u novembru 2014. godine kada je Vlada Tuzlanskog kantona zatražila da se svako zapošljavanje u javnim institucijama mora provoditi putem konkursa.
Mjesec dana prije ovog datuma Služba za zapošljavanje je usvojila novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Šta u njemu piše znalo je samo najuže rukovodstvo ove institucije jer on nije objavljen na oglasnoj ploči. Iako su konstatovali nezakonitost, inspektori rada nisu imali osnova za izricanje kazne, pišu u svom izvještaju, jer ova nezakonitost odnosno neoglašavanje na oglasnoj ploči pravilnika “nije predviđena kao prekršaj”.
Isto su imali reći i za izmjene Pravilnika o radu iz januara 2015. godine. Procedura je ovog puta bila nešto transparentnija. Uposlenici su na oglasnoj tabli mogli vidjeti prvu i posljednju stranicu ovog pravilnika ali ne i njegov sadržaj. Njima su inspektori objasnili da poništenje ovog pravilnika mogu tražiti jedino od suda i kako to nije u nadležnosti kantonalne inspekcije.
Zbog nenadležnosti u još nekoliko prijavljenih nepravilnosti ova kantonalna inspekcija je poslala svoj izvještaj Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i povratak Kantona Tuzla.
U razgovoru sa inspektorom federalne inspekcije objašnjeno nam je da oni nisu nadležni niti za jednu od stavki iz izvještaja njihovih kantonalnih kolega.
U Ministarstvu smo jedva uspjeli dobiti bilo kakve informacije o ovom izvještaju. U prvom razgovoru su iz Ministarstva tvrdili kako izvještaj nikada nisu dobili, ne sjećaju se dobijanja izvještaja niti da su na osnovu njega bilo šta uradili. U drugom razgovoru, nakon što smo ponudili dokaz da je Ministarstvo primilo izvještaj, objašnjeno nam je kako je na provjeri navoda iz izvještaja rađeno pet mjeseci?!
Šta je Ministarstvo tačno uradilo da otkloni nepravilnosti i da li je neko kažnjen zbog propusta nismo uspjeli saznati ni nezvanično. Naš zvanični zahtjev je još uvijek neodgovoren.
Naši sagovornici iz Službe za zapošljavanje sa kojima smo razgovarali prije objave prvog teksta o ovom slučaju tada su tvrdili da u radu inspekcije nijedan istražitelj nije pronašao ništa nepropisno.
Nedugo nakon tog razgovora tužilaštvo u Tuzli je podiglo optužnicu protiv Šemse Berbića zbog nesavjesnog poslovanja. U istom predmetu Tužilaštvo provjerava i prijave o navodnim nezakonitostima prodaje poslovnih prostora Službe. Za ovaj dio istrage provjere nisu okončane i još uvijek se očekuje odluka tužioca.
Tužilaštvo još uvijek istražuje anonimnu prijavu o zapošljavanju u Službi, procjeni nekretnina i isplatama plaća.
(Semir Mujkić/zurnal.info)