Veliki broj odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine se izvršava, ali značajan broj, posebno odluka koje se odnose na zaštitu ustavnosti i koje imaju političke i pravne posljedice, ne izvršavaju se duži niz godina – potvrdila je danas novinarima predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić.
Ona je to kazala uoči otvaranja konferencije o temi “Izvršavanje odluka Ustavnog suda u BiH” koja se danas održava na Jahorini, na kojoj će se sagledati situacija sa neizvršavanjem odluka Ustavnog suda koje su konačne i obavezujuće te omogućiti partnerski dijalog i ponuditi konkretne odgovore i rješenja koje bi mogle donijeti napredak.
Ona je izrazila razočarenje prema predstavnicima zakonodavne vlasti jer se mali broj njih odazvao pozivu, kao da sebe nisu prepoznali u ulozi koju imaju u oblasti izvršenja odluka Ustavnog suda.
Navela je da je Ustavni sud BiH bio suočen s brojnim problemima u posljednjem periodu, ali bez obzira na to, na dvije plenarne sjednice riješili su 539 predmeta.
Iznoseći preliminarne podatke iz godišnjeg izvještaja odluka Ustavnog suda o izvršenju odnosno neizvršenju odluka, Galić je naglasila da su izdali 984 naloga za izvršenje, a oko 80 posto njih odnosi se na kršenje prava u razumnom roku i naknadu nematerijalne štete.
– Pet odluka je iz zaštite ustavnosti i one nisu izvršene, za devet odluka iz apstraktne kontrole će se predložiti da se skinu s liste jer rješenje u sedam odluka kojima je dat nalog za izvršenje, osporeni zakon ili neke odredbe zakona stavljene su van snage ili je Ustavni sud odredio drugačiji način izvršenja – pojasnila je.
Nalog za izvršenje dat je za 676 predmeta iz apelacijske nadležnosti, 551 odluka je izvršena, za 30 odluka će se predložiti skidanje s liste jer su odluke djelomično izvršene, ne mogu se izvršiti ili apelanti onemogućuju njihovo izvršenje.
Od 67 odluka iz apelacijske nadležnosti, 61 se odnosi na vojne stanove, a o daljem postupanju morat će se razgovarati i uslaglasiti s Uredom pred Evropskim sudom za ljudska prava jer izvršenje podliježe kontroli Komiteta ministara Vijeća Evrope.
Ukupan broj odluka koje Ustavni sud BiH primi je oko 5.500 predmeta i u prethodnim razdobljima rješavao je 5.000 predmeta u roku od godinu i pol i Galić kaže da se može reći da se veliki broj odluka Ustavnog suda izvršava.
Upozorila je i na postupanje Tužilaštva BiH kojem je od 2000. godine do danas Ustavni sud dostavio 24 predmeta iz apstraktne kontrole i donio rješenje o neizvršenju, ali je Tužilaštvo BiH u 11 predmeta donijelo naredbu o neprovođenju istrage, dok o ostalima nema obavijesti o postupanju.
Iako su, kaže Galić, izloženi političkim pritiscima, Ustavni sud ne podliježe njima i profesionalno rade i donose odluke, ali ti pritisci su i u vezi s izborom dva sudca jer od augusta 2022. godine nadležne zakonodavne vlasti nisu izabrale sudce što je vrsta pritiska.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler naglasio je da je rad pravosuđa itekako važan u kontekstu integracije BiH u Evropsku uniju te je najavio da će se saradnja u narednom periodu intezivirati posebno uzimajući u obzir teške uvjete u kojima Ustavni sud radi.
Kaže da je ova tema toliko važna za EU integracije, jer u svakom demokratskom društvu mora biti krajnja instanca i to nije ni izvršna ni zakonodavna vlast nego je to je pravosuđe, a Ustavni sud BiH kao najviši sud u BiH ima veliki značaj.
– Zato je važno da se odluke poštuju jer to ima implikacije na cijelo društvo. Nisu u pitanju samo tehničke stvari nego su tu političke posljedice i posljedice na sve građane u BiH, ali kada su u pitanju odluke iz oblasti ustavnosti većina njih zahtijeva političku volju – poručio je Sattler.
Podsjetio je da je važno za zemlju koja želi biti dio EU da ima funkcionalno pravosuđe, dodajući da su 16 ili 17 predmeta koji nisu izvršeni, a tiču se ustavnosti, u nadležnosti u svih nivoa vlasti bez izuzetka.
