U Memorijalnom centru u Potočarima, nakon današnje kolektivne dženaze i ukopa, smiraj će pronaći još 127 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine na području Srebrenice, zaštićene zone UN-a.
Među njima je i 12 maloljetnika, a najmlađi Avdija (Emin) Memić je imao četrnaest godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Kamenica, na području Zvornika, a bit će ukopan zajedno s amidžom Avdurahmanom i njegovim maloljetnim sinom Halilom, koji je imao 16 godina kada je ubijen.
Najstarija žrtva koja će danas biti ukopana u Potočarima je Mustafa (Hajro) Hadžović. Rođen je 1918. godine, a njegovi posmrti ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Kamenica-Zvornik.
Nakon više od 20 godina traganja i nadanja, porodice će na vječni počinak ispratiti očeve i sinove, braću, rođake….Neki će, na žalost, ukopati nekompletne posmrtne ostatke svojih najmilijih, pa čak i samo nekoliko kostiju koje su do sada pronađene i identificirane.
Sa do sada ukopanih 6.377 žrtava, nakon današnje kolektivne dženaze u Memorijalnom centru u Potočarima bit će ukupno 6.504 identificirane i ukopane žrtve, nijemi svjedoci stravičnog zločina.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić je ranije kazala Feni da su žrtve iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Najmlađa žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima je novorođenče, djevojčica Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić rođena 1901. godine.
Čengić kaže da su posmrtni ostaci žrtava koji su identificirani i ukopani u Potočarima pronađeni u brojnim pojedinačnim i masovnim grobnicama na 150 različitih lokaliteta. Najveći broj žrtava pronađen je u sekundarnim, odnosno izmještenim masovnim grobnicma, što je uzrokovalo nekompletnost tijela i otežalo proces traženja i identifikacije nestalih osoba.
– Nije rijetka situacija da se posmrtni ostaci jedne žrtve pronalaze u dvije i više masovnih grobnica. Ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci Sulje Bećirovića, koji su pronađeni na pet različitih lokaliteta na području Bratunca, u periodu od 2003. do 2015. godine – ističe Čengić.
Po njenim riječima, jedan broj žrtava pronađen je i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice.
– Tamo gdje su ubijeni ostali su da leže dugi niz godina, što je također za posljedicu imalo nekompletnost tijela – kaže Čengić.
Podsjetila je da se još traga za više od 1.000 žrtava genocida, čije porodice ni nakon više od 20 godina ne gube nadu da će biti otkrivena još neka grobnica koja krije kosti njihovih najmilijih i da će ih ipak pronaći i dostojanstveno ukopati.
Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano gotovo hiljadu žrtava, tačnije 969. U martu te godine ukopano je 600 žrtava, u julu 282 i u septembru iste godine 87 žrtava.
Te 2003. godine ukopan je najveći broj žrtava. Nakon toga, svake godine 11. jula, na kolektivnoj dženazi budu ukopani posmrtni ostaci ekshumiranih i identificiranih žrtava genocida.
Redakcija/Fokus
