“Osnovni je motiv završiti sudski postupak nagodbom bez daljnjeg vođenja spora. Slobodom volje, stranke same odlučuju da li će prihvatiti inicijativu suda ili same predložiti zaključivanje nagodbe, a nastali spor rješavaju na način koji je najbolji za njih. Sud garantira valjanost, pravomoćnost i izvršnost takvog dogovora, jednako kao u slučaju sudske odluke”, kazali su u VSTV-u za Klix.ba.
Napomenuli su da je u sudskoj praksi BiH ovaj način mirnog rješavanja rijedak, ali ujedno djelotvoran način rješavanja svih vrsta predmeta parničnog i vanparničnog postupka, pogotovo privrednih, ugovornih, radnih i obiteljskih sporova, predmeta male vrijednosti i komunalnih predmeta.
Nagodbe u brojkama
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine je pozvalo sve zainteresovane stranke čiji se predmeti vode u prvostepenim i drugostepenim sudovima u BiH da u periodu od 16. do 27. aprila 2018. godine iskoriste priliku da pristupe sudu i svoj predmet riješe sudskom nagodbom.
“Stranke se u bilo kojem trenutku mogu obratiti sudu da svoj predmet pokušaju riješiti nagodbom a ne samo u navedenom periodu. Prvi dvosedmični događaj ‘Sedmice sudske nagodbe’ organizovan je od 3. do 14. oktobra 2016. godine, drugi od 17. do 28. aprila 2017. godine i treći od 6. do 17. novembra 2017. godine”, kazali su nam iz VSTV-a.
Projekti sudske nagodbe primjenjivali su se i ranije, tačnije od 2012. godine, a statistički podaci VSTV-a kazuju da je broj sklopljenih sudskih nagodbi rastao otkako je počela primjena projekata.
“Broj predmeta riješenih sklapanjem sudske nagodbe 2011. godine, kada se Projekat nije implementirao, u ciljnim sudovima iznosio je 4.384. S početkom implementacije Projekta 2012. godine broj sklopljenih sudskih nagodbi iznosio je 3.993 i kontinuirano rastao na 4.374 u 2013., 5.413 u 2014., 5.568 u 2015., 7.364 u 2016. i 6.938 u 2017. godini”, navode iz VSTV-a.
VSTV je putem navedenih projekata sarađivao s Norveškom sudskom administracijom i uz savjetodavnu podršku norveških sudija implementiralo aktivnosti kao što su pilot projekat edukacija “Sudska nagodba”; razvoj i jačanje kapaciteta centara za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i RS za pružanje edukacija na temu “Sudska nagodba” nosiocima pravosudnih funkcija.
Za nagodbe ne trebaju projekti
Ugledni advokat Almin Dautbegović objasnio je za Klix.ba da zakon propisuje da se parničenje treba voditi u pravcu da se spor riješi “mirnim putem”, ali da opcija nagodbe najmanje ovisi o želji suda ili o sedmicama sudske nagodbe u sudovima.
“Imamo jedan broj parnica i sudovi pokušavaju da to zakažu u toj sedmici. Opcija nagodbe među strankama najmanje ovisi od želje suda. Mi u praksi nemamo nikakve koristi ako znamo da je je jedna sedmica proglašena Sedmicom sudske nagodbe”, rekao je Dautbegović.
Prema njegovim riječima, ideja ima smislu, ali sumnja da će dobiti adekvatan rezultat tako što će se riješiti veliki broj predmeta.
“Ne bježim od činjenice da se možda nešto tu i ulovi, ali sumnjam. Ne trebaju nama u parnicama nikakvi posebni dani da bi se stranke nagodile. Najmanje se tu može sud da pita. Ko još pita sud hoće li neko biti tužen ili hoće li se nagoditi. Mi nekad molimo odlaganje spora zato što postoji mogućnost da se nagodimo i to nema veze s danima koji su proklamovani kao takvi”, zaključio je Almin Dautbegović.
