Simbol grada i jedan od najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda – sarajevska Vijećnica u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH), tokom opsade glavnog grada BiH (1992-1995.) više puta je granatirana, a u noći s 25. na 26. august 1992. godine, granate ispaljene s agresorskih položaja prouzročile su veliki požar u kojem su ovo zdanje i neprocjenjivo kulturno blago gotovo u potpunosti uništeni.
Istaknuto je to danas na ceremoniji u auli Vijećnice, upriličenoj u povodu obilježavanja tužne 30. godišnjice spaljivanja ovog objekta i NUB-a BiH, institucija koje svjedoče o kontinuitetu bosanskohercegovačkog bića i kulturnog identiteta, o stradanju, ali i obnavljanju vrijednosti na kojima se taj identitet temelji.
Referirajući se na spomenuti događaj, direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina podsjetio je kako je u požaru spaljen veliki dio kulturnog naslijeđa BiH, te da je nepovratno nestalo oko dva miliona bibliotečkih jedinica.
Istovremeno, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je spašeno 19.700 bibliotečkih jedinica iz specijalnih zbirki, koje baštine ono što je dio kulturnog naslijeđa, svjedočeći o onome što je BiH kroz vijekove – zajedničkom životu, multikulturalnosti, multikonfesionalnosti i multietničnosti, odnosno viševjekovnoj tradiciji života naroda i građana ove zemlje.
– Heterogeni i pluralni karakter bh. duhovne tradicije predstavlja suštinu identiteta naše zemlje i ponajviše govori o habitusu i stvarnosti naše zajednice. Postojanje institucija poput ove biblioteke i njenih fondova u velikoj mjeri svjedoči i afirmira vrijednosti na kojima se BiH temelji i kakva ona već vijekovima jeste – kazao je Ovčina.
U osvrtu na suvremeni trenutak, direktor NUB-a BiH je uputio apel za urgentno rješavanje pravnog statusa i finansiranja ove institucije, te njenog ‘vraćanja’ u objekat Vijećnice.
Za rješavanje statusa NUB-a BiH pledirao je i njen bivši direktor (u periodu 1993-2005.) Enes Kujundžić, podsjećajući na nesebično zalaganje na planu oživljavanja i razvoja ove institucije u ratnom i postratnom razdoblju i značaj tih napora.
Ocijenio je kako su biblioteke ustanove putem kojih se definira humanistička tradicija jedne zemlje i jednog društva, podcrtavajući kako su radi o ustanovama dugog pamćenja.
– Najtragičnije bi bilo da same institucije koje čuvaju pamćenje budu izložene zaboravu, a to se može desiti ukoliko se NUB BiH ne ‘vrati’ u Vijećnicu – poručio je Kujundžić.
Sudionike ceremonije pozdravio je zamjenik visokog predstavnika u BiH i šef Političkog i fiskalnog odjela Tobias Privitelli, prisjećajući se stradanja sarajevske Vijećnice, zdanja koje nosi veliku simboliku, te izražavajući zadovoljstvo njenom uspješnom obnovom.
– OHR posmatra Vijećnicu kao jedan od fundamentalnih simbola historije BiH… To je simbol otpornosti, zajedništva i tolerancije – kazao je Privitelli, istaknuvši kako se ne radi samo o zdanju zapanjujuće ljepote, nego i stjecištu kultura, koje daje nadu za nove generacije i bolju budućnost.
U ime Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke sudionicima ceremonije obratio se Goran Karanović, naglašavajući značaj koji institucija kakav je NUBBiH ima za jedno društvo i za jednu državu, kao čuvar znanja, prošlosti, traga i pamćenja.
U tom kontekstu istaknuo je spremnost resornog ministarstva da i nadalje pruža pomoć radu NUB-a BiH i nastojanjima da se što veći dio knjižnog fonda obnovi.
Obilježavanje tužne godišnjice propraćeno je brojnim i raznovrsnim sadržajima, uključujući projekciju videomaterijala o spaljivanju NUB-a BiH u Vijećnici, svjedočenjima očevidaca – nekadašnjeg uposlenika Duška Toholja, koji je spašavao knjige, te jednog od vatrogasaca – Omera Šetića.
Između ostalog, najavljeno je i predstavaljanje publikacija NUB-a BiH “Vijećnica – U potrazi za identitetom”, te dodjela zahvalnica i otvaranje prigodnih izložbi, kao i koncert savremene i umjetničke muzike ‘No Borders Orchestra’, koji će biti uprličen 26. augusta.
Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH. Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i administracije Sarajeva.
Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora, nakon čega postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
Za vrijeme opsade Sarajeva Vijećnica je bila više puta granatirana, a nakon okončanja rata počela je njena rekonstrukcija. Obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine. Tokom obnove, u svaku prostoriju Vijećnice ugrađen je i jedan stari dio koji je “preživio” požar od prije 30 godina.
Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, i u njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti, svojevrsni rariteti.
