U našoj zemlji česta je tema ishrana predškolske i školske djece. Navodi se kako se u odgojno-obrazovnim ustanovama djeca hrane siromašno i nezdravo i kako je potrebna ozbiljna promjena. Međutim, ima i svijetlih primjera kako ishrana, u ovom primjeru u jednom sarajevskom vrtiću, može biti raznovrsna, zdrava, a istovremeno i zahtijevati malo vremena za pripremu.
Udruženje kuhara BiH dobilo je ove godine zanimljiv prijedlog. Prijedlog se odnosio na edukaciju školskih kuhara širom BiH o značaju i načinu pripreme raznovrsnih obroka i užina za mališane u školama i vrtićima koji djeci predstavljaju drugu kuću.
S obzirom na to da djeca veći dio vremena provode u školama i vrtićima, ishrana je jedan od faktora na koji se treba obratiti posebna pažnja. Roditelji, ali i školarci često se žale kako su školske užine godinama iste te kako uglavnom podrazumijevaju razna peciva i sendviče sa mesnim prerađevinama.
Osim toga, djeca svakodnevno unose velike količine slatkiša, čokoladica, čipseva i voćnih sokova punih šećera.
Upravo smo o ovom problemu razgovarali sa predsjednikom Udruženja kuhara u BiH Nerminom Hodžićem, koji ističe kako je posvećivanje pažnje ishrani djece od velikog značaja, kako u odgojno-obrazovnim institucijama, tako i u sklopu porodičnog odgoja.
On ističe kako je danas način života takav da se djeci i njihovoj ishrani ne posvećuje dovoljno pažnje. Kuhanje povrća, pravljenje domaćih namaza i supica, kao i prirodnih sokova nešto je što u suštini ne zahtijeva mnogo vremena. Osim toga, benefiti takvog načina ishrane definitivno se isplate.
Članovi Centra za edukaciju kadra u ugostiteljstvu, koji je osnovan u sklopu Udruženja kuhara BiH, obišli su vrtiće u Čapljini, Goraždu, Bihaću, Tuzli, Sarajevu i Zenici. U ovim gradovima su se, kaže Hodžić, susreli sa poprilično čudnim jelovnicima.
“Nikada neću zaboraviti kupus-kalju koju sam probao u jednom od vrtića, od koje sam cijeli dan imao stomačne tegobe. To nije nešto što odgovara organizmu i probavnom traktu djece od tri ili četiri godine. Godišnje je doba kada u ishranu treba uključiti grah, grašak, heljdu, leću ili geršlo, namirnice koje odgovaraju dječijem probavnom traktu i pune su hranjivih materija”, kaže Hodžić.
Nermin Hodžić angažovan je u vrtiću “Smart” koji je prije otvorenja predložio Udruženju kuhara da u ovom vrtiću napravi jelovnik koji će se bazirati na zdravoj hrani, domaćoj proizvodnji i igri sa bojama i mirisima, kako bi djeci, koja u pravilu ne vole jesti povrće, približili ove zdrave namirnice i stvorili kod njih ljubav i naviku ovakve ishrane.
Hodžić i njegova ekipa kuhara svakodnevno za djecu pripremaju domaći hljeb, voćne i povrtne suflee, krem supice, domaće namaze i paštete, a djeca su već toliko zavoljela njihovih ruku djelo da se često desi da, kada dođu kući, ne žele jesti ništa.
Prilikom posjete naše ekipe, u kuhinji se kuhala piletina koja će se iskoristiti i za supicu u koju će biti dodani karfiol, brokula i drugo povrće, kao i za pravljenje domaće paštete bez aditiva i konzervansa.
Hodžić ističe kako ovakav način ishrane u odgojno-obrazovnim institucijama nije preveliko novčano ulaganje. Javne ustanove ovakvog tipa u našoj zemlji niti izdvajaju novac niti izdvajaju vrijeme kako bi djeci pokazali da postoji i drugi način utaživanja gladi osim sendviča i mesnih prerađevina.
Odgajateljice koje rade u “Smartu” na inovativan i sasvim običan način, kroz radionice, igru i igračke u obliku voća i povrća djecu navikavaju na zdravu hranu.
“Djecu nekada treba i prevariti i dati im da pojedu nešto prema čemu možda imaju averziju ili što im je nepoznato. Djeca inače pružaju otpor prema raznovrsnim bojama hrane, jer im je to nepoznanica. Poslije toga, kada probaju hranu, jednostavno je zavole, tako da je ovakav način uspješan”, kazao je Hodžić.
Ministarstvo zdravstva i UNICEF izdali su brošuru o ishrani djece i tako olakšali vrtićima prilikom pripreme hrane. Postoji tačno određena količina kalorija koju dijete određenog uzrasta i određene količine fizičkog kretanja može unijeti u organizam tokom dana.
Nermin Hodžić napominje kako se ovakvom ishranom u odgojno-obrazovnim ustanovama daje i podrška malim poljoprivrednicima, budući da se koriste domaći sirevi, mlijeko, povrće…
“Na dobrom smo putu. Vrtić treba istrajati u svojoj misiji i uraditi posao tokom tih nekoliko godina koje dijete tu provede. Ipak je veliki posao na roditeljima i tome koliko će oni pažnje i vremena posvetiti ishrani svoje djece, ali mi radimo sve što je u našoj moći da ih naučimo važnosti zdrave i štetnosti ishrane na bazi šećera, masnoća i aditiva”, zaključuje on i dodaje kako svoj posao obavlja ponajviše iz ljubavi i entuzijazma, ali da, kao i u mnogim drugim segmentima života u BiH, izostaje podrška nadležnih institucija, države i društva u totalu.
Klix.ba
