Više od 50 najsiromašnijih zemalja u razvoju u opasnosti je od bankrota ako bogati svijet ne ponudi hitnu pomoć, upozorio je direktor UN-ovog Programa za razvoj Achim Steiner.
Inflacija, energetska kriza i rastuće kamatne stope stvaraju uvjete u kojima je sve veći broj zemalja u opasnosti od bankrota, s potencijalno katastrofalnim učincima na njihove građane pojasnio je Steiner.
“Trenutno su 54 zemlje na našem popisu [onih za koje postoji vjerojatnost da će bankrotirati] i ako budemo imali još šokova, kamatne stope još više budu rasle, zaduživanje postane skuplje, cijene energije, cijene hrane, postaje gotovo neizbježno da ćemo vidjeti ekonomije koja nisu u stanju platiti”, rekao je Steiner.
“A to stvara katastrofalan scenarij, pogledajte Šri Lanku [koja je zapala u građanski sukob] sa svim društvenim, ekonomskim i političkim implikacijama koje to nosi sa sobom.”
Govoreći na klimatskom summitu UN-a Cop27, Steiner je rekao da bi svako takvo neplaćanje stvorilo dodatne probleme za rješavanje klimatske krize. “To sigurno neće pomoći [klimatskim] akcijama”, rekao je.
Bez mjera za pomoć oko dugova, upozorio je, siromašne zemlje ne bi se mogle uhvatiti u koštac s klimatskom krizom.
“Pitanje duga sada je postalo toliko veliki problem za toliko mnogo gospodarstava u razvoju da suočavanje s dužničkom krizom postaje preduvjet za stvarno ubrzanje klimatskih mjera”, rekao je.
“Moramo ubrizgati ciljanu likvidnost u zemlje kako bismo mogli ulagati u energetske prijelaze i prilagođavanje [na utjecaje ekstremnih vremenskih uvjeta].”
Klimatska kriza dodatno usložnjava problem, upozorio je, jer se zemlje suočavaju sa sve većim posljedicama ekstremnih vremenskih prilika. Siromašne zemlje ne dobivaju sredstva koja su im obećana od bogatog svijeta, no suočavaju se s rastućom opasnošću od oluja, poplava, suša i toplinskih valova.
Steiner je upozorio da su neke zemlje u razvoju u opasnosti od odustajanja od pregovora UN-a o klimi ako vlade razvijenih zemalja ne ispune dugogodišnje obećanje siromašnim zemljama o pomoći od 100 milijardi dolara godišnje, kako bi im se pomoglo u smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagoditi se utjecajima ekstremnih vremenskih uvjeta.
