Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 55. sjednici usvojilo većinom glasova Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, kojim se jačaju kapaciteti ove institucije, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Prijedlogom zakona sa oznakom „EI“, kao potvrdom određene usklađenosti sa legislativom EU u ovoj oblasti, ispunjava se jedna od preporuka Evropske komisije.
Izmjenama i dopunama Zakona omogućava se ombudsmenima da, pored zaštite ljudskih prava, snažnije djeluju i u njihovoj promociji u skladu sa Pariškim principima.
Nova zakonska rješenja daju ombudsmenima mandat Preventivnog mehanizma u Bosni i Hercegovini u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja.
Također, izmjenama i dopunama Zakona jača se finansijska nezavisnost Institucije ombudsmena te se naglašava njena uloga u osnaživanju saradnje i dijaloga sa nevladinim sektorom i akademskom zajednicom u BiH.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će, putem Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH, Prijedlog ovog zakona dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenom zakonodavnom postupku.
PODRŠKA PROJEKTU VODOSNABDIJEVANJA U OKVIRU IPA II
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o investicionom grantu u iznosu od šest miliona eura za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) II između BiH i Evropske investicione banke (EIB), sa Osnovama za zaključivanje ovog sporazuma.
Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavit će Prijedlog sporazuma sa Osnovama za zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma bude određen ministar finansija i trezora BiH.
Projekat je dio programa obnove sektora vodosnabdijevanja, koji se sastoji od niza opštinskih ulaganja s ciljem obezbjeđivanja usluga vodosnabdijevanja i kanalizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).
Komponente projekta koje finansira EIB u skladu sa ovim sporazumom uključuju Prozor-Ramu, Široki Brijeg, Mostar, Gračanicu, Tešanj, Gornji Vakuf-Uskoplje u FBiH i Prijedor, Gacko, Šipovo, Brod, Foču, Čelinac, Sokolac i Bileću u RS. Projekat za FBiH biće proveden u periodu od 2022. do 2024. godine, a za RS u periodu 2022 – 2023. godina.
Ukupna vrijednost Projekta za FBiH je procijenjena na 121,3 miliona eura, od čega je kredit EIB-a 60 miliona eura, domaća kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 40,3 miliona eura, IPA 2008 2,9 miliona eura, IPA 2009 10,8 miliona eura, VBIF sredstva Evropske komisije za Opštinu Jajce 1,5 miliona eura, grant sredstva SIDA-e 2,9 miliona eura te sredstva iz investicionog granta IPA 2018 2,9 miliona eura.
Ukupna vrijednost Projekta za RS je procijenjena na 100 miliona eura, od čega je kredit EIB-a 50 miliona eura, kontribucija entiteta ili krajnjih korisnika 30,9 miliona eura, IPA 2010 12,4 miliona eura, grant sredstva SIDA-e 3,2 miliona eura, VBIF sredstva Evropske komisije za Grad Zvornik 0,6 miliona eura te sredstva iz investicionog granta IPA 2018 2,9 miliona eura.
PODRŠKA NASTAVKU „PERSPEKTIVE“ I „PREVENTIVE“
Vijeće ministara BiH usvojilo je na 55. sjednici i Informaciju o implementaciji programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala “Perspektiva” i projekta zaštite mentalnog zdravlja i psiho-socijalne asistencije u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama (OS) BiH pod nazivom “Preventiva” u 2021. godini i podržalo aktivnosti Ministarstva odbrane na provođenju ovih projekata u narednom periodu.
U Informaciji je konstatovano da je u proteklom šestogodišnjem periodu provođenja „Perspektive” asistirano ukupno 138 otpuštenih lica i utrošeno 400.595,62 KM. Neiskorištena finansijska sredstva iz budžeta za 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu u ukupnom iznosu od 932.804,38 KM prenose se i udružuju sa sredstvima koja će za ove namjene biti planirana u periodu 2022. – 2025. godina.
Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH iz 2018. godine, pomjerene su starosna granica i dužina profesionalne vojne službe za vojnike (do navršenih 40 godina starosti i 20 godina vojne službe), tako da će većina vojnika novu starosnu granicu dostići u periodu 2022. – 2027. godina (u 2022. godini 61 vojnik, u 2023. godini 143 vojnika, u 2024. godini 211 vojnika, u 2025. godini 215 vojnika, u 2026. godini 217 vojnika i u 2027. godini 242 vojnika, odnosno ukupno 1.089 vojnika).
U Informaciji je navedeno da Ministarstvo odbrane BiH također već šest godina uspješno provodi i projekat „Preventiva”, usmjeren na oblast zaštite mentalnog zdravlja i psiho-socijalne asistencije i relaksacije pripadnika Ministarstva odbrane i OS BiH.
PROVOĐENJE PROJEKTA DIGITALNA PLATFORMA EKONOMSKE DIPLOMATIJE
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju implementacije projekta “Digitalna platforma ekonomske diplomatije Ministarstva vanjskih poslova BiH” i pozvalo nadležne institucije Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko Distrikta da podrže rad ove aplikacije i da na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova dostave relevantne informacije iz svoje nadležnosti radi objave na ovoj platformi.
Ministarsvo vanjskih poslova je zaduženo da u saradnji sa nadležnim institucijama Vijeća ministara BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH nastavi koordinirati aktivnosti u pogledu daljnjeg razvoja ove aplikacije i uvođenja mjera digitalizacije u svom radu.
Cilj projekta je jačanje podrške i promocije ekonomije BiH u inostranstvu.
SPRIJEČITI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU
Vijeće ministara BiH zadužilo je Direkciju za evropske integracije da prati aktivnosti radnih grupa Vijeća EU u vezi sa donošenjem uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i po njenom usvajanju, o tome obavijesti Ministarstvo pravde BiH.
Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH i Direkcijom za evropske integracije, a nakon donošenja uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga na nivou EU, pristupi izradi normativnog akta o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu, usklađenog sa odredbama Uredbe EU.
Zaključci su usvojeni u okviru razmatranja i usvajanja Informacije Ministarstva pravde BiH o postupanju po poslaničkoj inicijativi i zaključku Vijeća ministara BiH sa 23. sjednice održane 29. 12. 2020. godine.
PRIPREMA ZA SASTANKE PODODBORA IZMEĐU EU I BiH
Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o održavanju šestog sastanka Pododbora za inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Usvojena je i Informacija o održavanju šestog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između EU i BiH.
Direkcija za evropske integracije (DEI) zadužena je da u saradnji sa nadležnim institucijama BiH i službama Evropske komisije provede sve neophodne radnje za održavanje sastanaka pododbora. U informacijama je konstatovano da su razgovori o novom kalendaru sastanaka pododbora u toku.
Vijeće ministara prethodno je primilo k znanju Informaciju o šestom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji je održan 16. 6. 2022. godine. Nadležne institucije Vijeća ministaran su zadužene, a vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta pozvane da postupe u skladu sa preporukama Evropske komisije i na zahtjev DEI-ja dostave informacije o njihovom provođenju.
NASTAVLJA SE PROMOCIJA PLATFORME eKONSULTACIJE ZA UČEŠĆE GRAĐANA U KREIRANJU I PROVOĐENJU JAVNIH POLITIKA
Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva pravde o provođenju Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa za 2021. godinu, u kojem je navedeno da su institucije BiH u prošloj godini provele 528 konsultacija u izradi pravnih propisa te je objavljeno 438 izvještaja o provedenim konsultacijama.
Na web-aplikaciji eKonsultacije registrovano je 65 institucija, jedna više u odnosu na prethodnu godinu, a sve institucije BiH su imenovale koordinatore i zamjenike koordinatora konsultacija uz 359 vođa konsultacija.
U 2021. godini bila su 354 prijavljena učesnika u javnim konsultacijama, od kojih je njih 177 učestvovalo u konsultacijama. Pristiglo je ukupno 692 prijedloga, od kojih su institucije prihvatile 83.
Iako se broj registrovanih pravnih i fizičkih lica na web-platformi eKonsultacije kontinuirano povećava (u prošloj godini su registrovana 2.972 pravna i fizička lica), promocija ove platforme će biti nastavljena i ubuduće kako bi se obezbijedilo veće učešće građana u procesu kreiranja i provođenja javnih politika.
Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da s ciljem efikasnog i potpunog implementiranja Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa, u saradnji sa Agencijom za državnu službu BiH održi obuke o provođenju konsultacija putem web-platforme eKonsultacije za koordinatore konsultacija, njihove zamjenike i vođe konsultacija iz institucija BiH do kraja 2023. godine.
USVOJEN PLAN DEMINIRANJA ZA 2022. GODINU
Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo Plan deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala Komisija za deminiranje u Bosni i Hercegovini.
Plan je usmjeren na smanjenje sumnjive opasne površine, uklanjanje mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata te smanjenje broja stanovnika izloženih direktnom riziku od minskih površina.
Ovaj plan usklađen je sa ranije usvojenom Strategijom protivminskog djelovanja za period 2018. – 2025. godine.
Centar za uklanjanje mina u BiH će neposredno provoditi Planom deminiranja u Bosni i Hercegovini prema uputstvu Komisije za deminiranje u BiH.
Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim problemom mina i prema izvršenim procjenama u januaru 2022. godine, sumnjiva opasna površina iznosi 922,37 kvadratnih kilometara, što je 1,8 posto u odnosu na ukupnu površinu. Istovremeno, veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju iznosi 1,45 kvadratnih kilometara.
USVOJEN NACRT RAZVOJNO-INVESTICIONOG PROGRAMA INSTITUCIJA BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je Nacrt programa javnih investicija/razvojno-investicionog programa (PJI/RIP) institucija BiH za period 2023 – 2025. godine.
Nakon što institucije BiH ažuriraju podatke o projektima u skladu sa nastalim promjenama, kao i promjenama nastalim u procesu pripreme Zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu, Ministarstvo finansija i trezora dostaviće Vijeću ministara BiH na usvajanje Prijedlog programa javnih investicija/razvojno- investicionog programa institucija BiH.
Nacrt ovog programa sadrži podatke o ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti 4 milijarde i 415,11 miliona KM, od čega se 3 milijarde KM i 844,91 milion odnosi na ulaganja u kapitalne projekte, a 570,20 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte. Vrijednost projekata koji direktno doprinose socio-ekonomskom razvoju iznosi 2 milijarde i 830,65 miliona KM.
USVOJENA PROCJENA PRIJETNJE OD ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Usvojena je Procjena prijetnje od organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini 2021 i zadužena Radna grupa za izradu strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH da u roku od 90 dana Vijeću ministara dostavi prijedlog ove strategije. Odobreno je objavljivanje sažetka Procene prijetnje na internet stranici Ministarstva bezbjednosti BiH.
Iako je u ovom dokumentu utvrđen pad određenih kriminalnih aktivnosti, kao što je to slučaj sa imovinskim kriminalom, krijumčarenjem ljudi i trgovinom ljudima, evidentan je i zabrinjavajući rast gotovo svih drugih kriminalnih aktivnosti koje je pratio i rast broja evidentiranih organizovanih kriminalnih grupa. Kao najznačajnije kriminalne prijetnje, Radna grupa je identifikovala trgovinu drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupciju, trgovinu oružjem, kompjuterski kriminal, trgovinu ljudima i imovinski kriminal.
Konstatovano je da u BiH postoji značajan broj organizovanih kriminalnih grupa koje su veoma dobro umrežene i čija je saradnja uglavnom fluidna. Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da veći broj organizovanih kriminalnih grupa svoje aktivnosti realizuje samo na području BiH. S druge strane, na prostoru BiH djeluju i organizovane kriminalne grupe sa šireg područja Balkana i šire. One u BiH imaju svoje ogranke preko kojih realizuju brojne kriminalne aktivnosti.
AFTERKER PROGRAM ZA UNAPREĐENJE I PRIVLAČENJE INVESTICIJA
Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Analizu Afterker programa za 2021. godinu sa preporukama za unapređenje poslovnog okruženja (otvorena pitanja), koju će Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) objaviti na službenoj web-stranici.
Data je podrška FIPA-i za daljnji pojačani, proaktivni angažman i saradnju sa nadležnim institucijama iz djelokruga preporuka, koja uključuje i razmjenu potrebnih podataka, organizaciju sastanaka i druge oblike saradnje u svrhu realizacije predloženih preporuka.
Prema Analizi FIPA-e, Afterker program predstavlja najefikasniju i najrentabilniju aktivnost na unapređenju i privlačenju investicija.
Od 2013. godinr, FIPA je uz pomoć Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članice Grupacije Svjetske banke, pokrenula unaprijeđeni Program postinvesticione podrške investitorima, uspostavljajući institucionalnu saradnju u BiH kroz saradničku mrežu koja uključuje vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou. U 2021. godini, saradnička mreža je imala 42 članice.
FIPA je od 2013. godine aktivno učestvovala u 875 asistencija ili urgencija za ad hoc pitanja s ciljem pomoći stranim investitorima u rješavanju problema.
USVOJEN IZVJEŠTAJ O RADU VIJEĆA MINISTARA BiH
Na sjednici je usvojen Izvještaj o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2021. godinu u kojoj su održane 43 sjednice, od čega 22 redovne i 21 vanredna, na kojima je razmotreno 858 tačaka dnevnog reda.
Najvažniji zadatak Vijeća ministara BiH u 2021. godini, kao i u 2020. godini, bio je da u koordinaciji sa drugim nivoima vlasti u BiH nađe blagovremene i adekvatne mjere, koje će u prvom redu sačuvati živote i zdravlje građana, a s druge strane, sačuva realni sektor i zaposlenost.
Vijeće ministara BiH je i u prošloj godini iskazalo opredijeljenost da doprinese ubrzanju reformskih procesa kako bi BiH mogla početi pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji, u skladu sa ustavnim nadležnostima svakog nivoa vlasti te dogovorom u BiH, a bez nametanja rješenja.
Prema Izvještaju, Bosna i Hercegovina tokom 2020. godine, uprkos pandemiji virusa korona, uspjela je da sačuva makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, dok je u 2021. godini ostvaren značajan rast. Prosječan realni rast BDP-a u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu je bio 7,2 posto.
