Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO izrazilo je podršku prijedlogu izmjena Krivičnog zakona BiH koje je uputio član tog vijeća Aleksandar Vuković iz Banja Luke.
Cilj prijedloga izmjena jeste unapređenje zakonskog okvira kojima se dorađuju postojeće i uvode nove zakonske odredbe u dijelu koji se odnose na napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline države Bosne i Hercegovine.
– Izjave visokih funkcionera koji obavljaju državne i javne funkcije kojima se negira država Bosna i Hercegovina ili kojima se na jasan način poziva na njen nestanak moraju biti predmetom Krivičnog zakona BiH, a kreatori takvih izjava zakonski sankcionisani – navode iz tog vijeća.
Napominju da su odredbe postojećeg Zakona o krivičnom postupku u dijelu koji se odnosi na napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH nedorečene, neprecizne i primjenjive tek kada bi određene snage otpočele direktan udar na ustavni poredak ili silom otpočele secesiju određenih teritorija BiH. Tada je već kasno za primjenu postojećih sankcija, odnosno procesno utvrđivanje krivične odgovornosti.
– Smatramo, zbog nedvosmislenih izjava neodgovornih političkih lidera u BiH, kao i zbog preventivnog djelovanja protiv onih koji idu u ovom pravcu, a što je direktno ugrožavanje mira i stabilnosti u BiH i regionu, neophodnim unaprijediti Krivični zakon Bosne i Hercegovine po inicijativi Aleksandra Vukovića. Pozivamo Vukovića da svoj prijedlog uputi predsjedavajućem i zamjenicima u PSBiH, a od visokog predstavnika zahtjevamo da prati parlamentarnu proceduru u ovom konkretnom predmetu te da u slučaju ignorisanja ili neargumentovanog odbijanja ovog značajnog prijedloga, iskoristi svoje ovlasti i donese predložene izmjene i dopune Krivičnog zakona. Bez ikakve dileme ovim potezom unaprijedio bi očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, što jeste temeljna zadaća OHR-a – dodaje se u saopćenju.
Navode da podrška Vijeća predstavlja podršku više od 45 organizacija civilnog društva, akademske zajednice i određenih političkih organizacija, iz svih naroda, nacionalnih manjina i ostalih, iz oba entiteta i Brčko Distrikta, te da u Bosni i Hercegovini ne postoji organizovaniji ni brojniji društveni pokret, koji odražava volju preko 450.000 građana BiH, saopćeno je iz tog vijeća.
