Visoke cijene naftnih derivata te sveopća inflacija teško padaju i inače krhkoj poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini. Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH i Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a saglasni su u tome da su na ivici opstanka.
Među najveće probleme sa kojima se susreću poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini ističu da trenutno ne postoje olakšica u vidu “plavog dizela” kojeg bi iskoristili za poljoprivredne mašine koje koriste u pripremu sijena za prehranu životinja.
Također, naglašavaju i nisku cijenu otkupa mlijeka koja uz trenutne cijene goriva i hrane za životinje prisiljava poljoprivrednike da posluju u minusu kako bi sačuvali proizvodnju čija je uspostava trajala od kraja rata.
“Trenutno se obavljaju radovi koševine i prikupljanja travne silaže ili suhog sijena i za to nemamo nikakvu potporu po pitanju olakšica za cijene goriva. Ako uporedite samo cijenu iz prošle godine i sada vidite da radimo sa duplo skupljim ulaznim cijenama, a otkup je rastao minimalno, u slučaju mljekarstva svega par feninga, a u proizvodnji mesa od 20-30 feninga. Poljoprivreda je trenutno ugrožena sa svih strana”, kaže Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.
Ističe kako cijena dizela posebno pogađa jer svaka farma koristi veće količine kako na dnevnom opsluživanju farmi tako i u proizvodnji hrane. Zahtjevaju da se na državnom ili entiteskom nivou zakonski reguliše cijena plavog dizela koja bi poljoprivrednicima ponudila sigurnost u proizvodnji.
“Proizvodnja mlijeka je najviše pogođena u posljednjih godinu dana. Doživjeli smo rast cijena mineralnih goriva, cijenu rasta kabaste hrane, poskupljenje dizela i svih ostalih dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju. Cijena mlijeka je u zadnjih godinu dana i otkupu porasla nekih 7 feninga i mi se tu ne možemo uklopiti. Cijena proizvodnje mlijeka na farmi trenutno je manje od cijene u prodaji i svi poslujemo u minusu kako bi očuvali proizvodnju,” upozorava Kahriman na teško stanje u proizvodnji mlijeka.
Kaže kako redovni poticaji koji su definisani zakonom dolaze ali da ako se u obzir uzme cjelokupna situacija na tržištu to nije dovoljno da bi poljoprivrednici opstali. Ipak ističe da se ne može ni sve tražiti od države iako su poticaji u principu nedovoljni.
“Jedini spas za očuvanje poljoprivredne proizvodnje je povećanje otkupne cijene naših proizvoda. Od toga otkupljivači bježe iako su svjesni da to moraju oni to prolongiraju, a mi se gušimo”, pojasnio je Kahriman.
Ipak, Kahriman naglašava da se radi o povećanju koje bi za krajnjeg korisnika iznosilo možda nekih 10 feninga po litru mlijeka ali da bi na taj način bila spašena proizvodnja mlijeka i farme koje su se razvijale više od 20 godina.
Veliki problem za poljoprivrednike je i porast cijene koncentrata, čija je cijena sa 50 feninga porasla na preko jedne marke. Poljoprivrednici sumnjaju u opravdanost ovakvih poskupljenja jer se u proizvodnji koncentrata koriste žitarice iz prošlogodišnje proizvodnje, te se pitaju kakve će cijene biti kada se budu koristile žitarice iz 2022. godine.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske kaže kako su identitčni problemi poljoprivrednih proizvođača u oba entiteta, te da nedostaje strategija za podršku poljoprivredi.
“Kompletna proizvodnja u poljoprivredi je u minusu. Đubrivo je plaćano po 1.90 KM ili 2 KM, a sada za pšenicu nude po 50 feningi. Imali smo skupu sjetvu, jeftinu žetvu i na godinu neće niko sijati,” upozorava Usorac na teško stanje u poljoprivredi.
Kaže kako pet godina traže plavi dizel od političara, a da nemaju nikakvu pozitivnu reakciju. Sa ovom cijenom nafte od 3.50 KM i žetvom pšenice sa cijenom od 50 feningi potrebno je 7 kilograma pšenice za litar nafte.
“Pustili su nas niz vodu, entitetska ministarstva ponešto daju ali to sve nije rješenje. Nema sistematskog rješenja u poljoprivredi, a u poljoprivredi mora doći do njega”, stav je Usorca.
Usorac kaže kako postoji problem i sa količinom dostupne trave te da je morao pokositi raž i pšenicu kako bi osigurao dovoljne količine za zimski period.
“Trava je bila lijepa ali niska, rijetka i nije bilo dovoljno prinosa. Na 300 dunuma trave sam morao pokositi još 10 dunuma raži i pšenice. Pitanje je i šta će biti sa kukuruzom, suša je velika i najgore će biti ako ga budemo u julu žeti”, žali se Usorac.
Izvor: Klix
