U školama se ne njeguje takmičarski duh, nema brojčanog ocjenjivanja, sve je to u suprotnosti s onim što imamo danas u školama, kazala je Selmanagić-Lizde.
Vijeće roditelja osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo i mnogi stručnjaci i pedagozi nisu zadovoljni najavom Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS o uvođenju waldorfske pedagogije u osnovne škole.
Kako je kazao Admir Katica, predsjednik Skupštine Vijeća roditelja, Upravni odbor nije razmatrao ovo pitanje niti su tražili uvođenje waldorfskog programa.
Roditelje ne pitaju
-Smatramo da bilo koja inicijativa pa i ova treba da bude dobro analizirana, da trebaju biti razmotreni svi mogući pozitivni i negativni efekti prije razmatranja mogućnosti uvođenja takve prakse u naše obrazovanje – pojasnio je Katica.
On ističe da Vijeće roditelja, koje na kantonalnom nivou predstavlja preko 100.000 roditelja treba da bude jedan od partnera koji će razmatrati ovo pitanje i na kraju uvažiti mišljenje roditelja.
-Mi smo za svaku vrstu unapređenja, ali ne mislimo da je dobro tek tako uvoditi bilo šta bez da znamo kakve bi implikacije imalo u obrazovnom sistemu. Nešto što je možda uspješno u zemljama Zapada ne mora značiti da će biti uspješno i ovdje. Program može biti izuzetno dobar, ali treba uzeti u obzir naš društveni kontekst i naše potrebe u obrazovanju – izjavio je Katica.
Kako nam je kazala direktorica Prosvjetno-pedagoškog zavoda Dina Borovina, Zavod nije konsultovan niti je traženo mišljenje o uvođenju waldorfske pedagogije u škole.
Profesorica pedagogije na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu Elma Selmanagić-Lizde kazala je da i samo namjera da se uvede jedan ovakav sistem treba biti predmet javnih rasprava, okruglih stolova i debata.
Alternativni pravci
-Prije svega, da bismo govorili o promjenama, potrebno je da znamo u kom pravcu želimo ići, šta su naši ciljevi. Waldorfska pedagogija, kao i većina alternativnih pravaca odbacuje formalnost tradicionalne škole, u radu se ne koriste gotovi materijali, kako bi djeca mogla razvijati maštu i kreativnost. Razlog odbacivanja udžbenika je želja da djeca uče iz neposrednog okruženja, istraživanjem. U školi se ne njeguje takmičarski duh, nema brojčanog ocjenjivanja – objašnjava profesorica Selmanagić-Lizde, te naglašava da je sve ovo u velikoj suprotnosti s onim što imamo danas u školama.
Profesorica smatra da neke sredine svojim mentalitetom ne mogu podržati ovakve odgojno-obrazovne sisteme i zato oni i jesu i trebaju biti alternativni sistemi odgoja i obrazovanja.
Nemamo waldorf pedagoga
Lidija Pehar, profesorica na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za pedagogiju smatra da su inovacije u obrazovanju dobre, ali uvođenje kompletnog koncepta bez osiguranih adekvatnih uslova nije moguće.
– Waldorf ima više pristupa, ali pitanje je ko će to raditi, jer mi nemamo waldorf pedagoga – ističe profesorica Pehar.
Pehar ističe da je uvođenje waldorfskih škola proces koji traje godinama i ne vjeruje da će to kod nas ubrzo biti realizovano.
(Piše: Elma Hadžimejlić/Faktor.ba)
