Home » Za pet godina u BiH skoro 2.000 samoubistava, psihološku pomoć sve češće traže mladi

Za pet godina u BiH skoro 2.000 samoubistava, psihološku pomoć sve češće traže mladi

U Bosni i Hercegovini u proteklih pet godina evidentirano je 1.948 samoubistava. Posljednjih godina se uglavnom radi o osobama starosti od 30 do 40 godina.

U prvih devet mjeseci ove godine u Federaciji BiH samoubistvo je izvršilo 125 osoba, većinom starosne dobi od 30 do 40 godina. U Republici Srpskoj zabilježeno je 156 slučajeva samoubistava, a oko 56 posto su osobe starosti preko 60 godina. U prvih deset mjeseci u Brčko distriktu zabilježeno je osam slučajeva samoubistava, podaci su entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i policije Brčko distrikta.

Od 2019. godine povećava se broj samoubistava u Bosni i Hercegovini. Mijenja se i starosna dob osoba koje se odlučuju na ovaj tragični čin, a među njima je sve više mladih ljudi.

U pet godina 935 samoubistava u Federaciji BiH

U proteklih pet godina u Federaciji BiH samoubistvo je izvršilo 935 osoba.

Prema podacima Federalne uprave policije, u prvih devet mjeseci ove godine samoubistvo je izvršilo 125 osoba, najviše starosne dobi od 30 do 40 godina. Najviše samoubistava je izvršeno u Tuzlanskom kantonu i to 28, zatim u Kantonu Sarajevo 27, te u Zeničko-dobojskom 26. Jedanaest samoubistava registrovano je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u Unsko-sanskom deset, Srednjobosanskom devet, Kantonu 10 sedam, Zapadnohercegovačkom pet, i po jedno u Bosansko-podrinjskom i Posavskom kantonu.

Iz Federalne uprave policije navedeno je da je u 2021. godini u Federaciji BiH samoubistvo izvršilo 212 osoba, najviše u Tuzlanskom kantonu 52, zatim u Zeničko-dobojskom 40, Kantonu Sarajevo 37, Srednjobosanskom 27, Unsko-sanskom 21, Hercegovačko-neretvanskom 16, Kantonu 10 sedam, Zapadnohercegovačkom šest, Posavskom četiri i Bosansko-podrinjskom dva. Najviše samoubistava izvšile su osobe dobre skupine od 30 do 40 godina – i to 51.

U Federaciji BiH u 2020. godini na ovaj tragičan čin odlučile su se 193 osobe. Najviše samoubistava zabilježeno je u Sarajevskom kantonu i to 41, zatim u Tuzlanskom 40, Zeničko-dobojskom 33, Unsko-sanskom 24, Srednjobosanskom 19, Hercegovačko-neretvanskom 18, Kantonu 10 osam, u Bosansko-podrinjskom i Posavskom po četiri i Zapadnohercegovačkom dva. I u ovoj godini najviše samoubistava izvršile su osobe starosti od 30 do 40 godina i to 37.

Godinu ranije, 2019. godine, u Federaciji BiH, prema podacima Federalne uprave policije, samoubistvo je izvršilo 187 osoba. Najviše samoubistava zabilježeno je u Zeničko-dobojskom kantonu i to 37, zatim u Tuzlanskom 35, Sarajevskom 34, Srednjobosanskom 24, po 19 u Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom kantonu, deset u Kantonu 10, i po tri u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Zapadnohercegovačkom. Najviše samoubistava izvršile su osobe starosne dobi od 70 do 80 godina, i to 48.

Prema podacima Federalne uprave policije, u 2018. godini u Federaciji BiH samoubistvo je izvršilo 218 osoba. Najviše samoubistava je registrovano u Tuzlanskom kantonu i to 47, zatim u Sarajevskom 39, Zeničko-dobojskom 35, Hercegovačko-neretvanskom 26, Unsko-sanskom 21, Srednjobosanskom 19, Kantonu 10-Livno 13, Zapadnohercegovačkom deset i po četiri u Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu. Najviše samoubistava izvršile su osobe starosne dobi od 50 do 60 godina, i to 55.

U Republici Srpskoj za pet godina 969 samoubistava

U prvih devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj evidentirano je 156 slučajeva samoubistava, oko 56 posto su osobe starosti preko 60 godina, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Kako je navedeno, u 2021. godini izvršeno je 213 samoubistava, a oko 62 posto su osobe starosti preko 60 godina.

– U 2020. godini evidentirano je 218 slučajeva samoubistava, oko 60 posto su lica starosti preko 60 godina. U toku 2019. godine zabilježena su 202 slučaja samoubistava, oko 54 posto su lica starosti preko 60 godina. U 2018. godini evidentirano je 180 slučajeva samoubistava, a oko 55 posto su lica starosti preko 60 godina – saopćeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

U Brčko distriktu 44 samoubistva u pet godina

Prema službenoj evidenciji policije Brčko distrikta, u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je ukupno osam slučajeva samoubistava. Radi se o sedam muškaraca i jednoj ženskoj osobi.

– Kada se osvrnemo na 2021. godinu, izvršeno je ukupno sedam samoubistava, i to šest muških i jedna ženska osoba – saopćeno je iz policije Brčko distrikta.

U 2020. godini samoubistvo je izvršilo devet osoba, sedam muškaraca i dvije žene. U 2019. godini 11 osoba je izvršilo samoubistvo, deset muškaraca i jedna žena. Godinu ranije samoubistvo je izvršilo devet osoba, sedam muškaraca i jedna žena.

– Od ukupno 44 samoubistva u navedenom periodu po načinu izvršenja preovladavaju vješanja kojih je bilo ukupno 29, te šest počinjenih vatrenim oružjem. Starosna dob se kreće od 1934. do 2003. godišta – navedeno je iz policije Brčko distrikta.

  Novi poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH sutra preuzimaju mandate

Promijenjena svakodnevnica

Asima Bratanović, psihologinja i psihološka savjetnica, kazala je da mladi ljudi čine najveći procenat klijenata u posljednjih pola godina u savjetovalištu Care4Me.

– Radi se o mladim ljudima između 24 i 28 godina. Oni su populacija koja počinje, što je pozitivno, da se sve više osvještava i sve više razmišlja na način da je odlaziti kod psihologa najnormalnija stvar. Svi ti mladi ljudi ne dolaze jer imaju neke velike psihološke poteškoće – pojasnila je Bratanović.

Kako je kazala, ne zna koliko su u mogućnosti da promijene svijest kod starijih generacija da je odlazak kod psihologa normalna stvar.

– Ne moramo uvijek imati neki ogroman problem za odlazak kod psihologa. Ima jako puno ljudi koji se bore na dnevnoj bazi i kroz većinu svog života prođu boreći se sami sa sobom i prolazeći kroz neki period bespomoćnosti, beznađa, bezizlaznosti. Nekada nas neke banalne situacije mogu dovesti do takvog osjećaja. Prije svega, kolektivni izostanak te svijesti u našem društvu, o normalnosti traženja podrške i pomoći, dok prolazimo kroz neke svakodnevne životne situacije, je jedan od najvećih uzroka koji dovode do suicida – istakla je Bratanović.

Dotakla se i pandemije koronavirusa i koliko su dešavanja vezana za taj period promijenila ljude i njihove svakodnevnice, navike.

– To nije bila samo pandemija. Imam osjećaj da svi imamo tu rupu u prostoru i života tokom pandemije. To je bila izolovanost, kolektivni strah, potpuna promjena života na koji smo navikli. Nije samo u pitanju pandemija, nego šta je sve to što se dešavalo 2,5 godine budilo u ljudima. U toku tog perioda smo možda imali javljanje anksioznosti ili depresije ili neke druge psihološke poteškoće kod ljudi koji možda do tada nisu imali neki problem. Jako puno stvari se dešavalo u te 2,5 godine, a koje su dovele do toga da imamo na globalnom nivou poremećeno, odnosno promijenjeno mentalno zdravlje ljudi – naglasila je Bratanović.

Navela je da se sve više mladih ljudi odlučuje na suicid.

– Osvrnut ću se ponovno na svoje mlade klijente, koji su u posljednje vrijeme zastupljeni. Slušajući njih, mogu zaključiti da oni ne žive živote 20-godišnjaka ili 30-godišnjaka, kakve je živio neko prije deset, 20 godina. Tada je život izgledao potpuno drugačije. Očekivanja, svakodnevnica nije bila ista za osobu od 30 godina, a koja je živjela ‘90-ih i danas, 20 godina poslije. Sve je potpuno promijenjeno – kazala je Bratanović.

Očekivanja su, kako je navela, bila drugačija prije 20 godina i danas.

“Oni su već sada, u 20-im godinama, pretpostavljam, jer su toliko izloženi društvenim mrežama, do njih dolazi toliko informacija, izloženi su svemu što ih čeka, svemu što se očekuje od njih i svemu što oni treba da ispune. Oni već rano ulaze u tu mašinu”, pojasnila je Bratanović.

Prema njenim riječima, mlade generacije danas su izložene količinama stresa kojim su ranije ljudi bili izloženi tek u 50-im godinama.

– To je prevelik teret za osobu u 20-im godinama – kazala je Bratanović.

Zbog svih informacija o nefunkcionisanju sistema, ljudi su nezadovoljni.

– Postoji to generalno, globalno nezadovoljstvo. To generalno nezadovoljstvo nam može biti pokazatelj, ne da smo mi negativan ili nezadovoljan narod, nego da stvarno postoje problemi koji ‘kuhaju’ u ljudima. Upravo to može biti banalan znak narušenog mentalnog zdravlja. Problem je što smo mi kao društvo i dalje ostali u tome da samo ako konkretno vidimo neki simptom, da osoba čuje glasove, priča sama sa sobom ili ima suicidne misli, onda ona ima neki problem. To nije tačno. Tada je preočito da osoba ima neki problem, a do tada može biti jako puno indikatora da postoje neki problemi – kazala je Bratanović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake godine više ljudi umre od posljedica samoubistva nego HIV-a, malarije ili raka dojke, ili ubistava. Godine 2019. evidentirano je više od 700.000 samoubistva.

Iz WHO-a su naveli da u prosjeku devet na 100.000 ljudi izvrši samoubistvo širom svijeta.

Izvor: bhrt.ba