Home » Zagađenje zraka: Vlade i gradovi moraju učiniti više

Zagađenje zraka: Vlade i gradovi moraju učiniti više

Četvorodnevna međunarodna konferencija “Borba protiv zagađenja zraka u industrijskim gradovima Evrope” u organizaciji Udruženja Arnika iz Češke Republike, održana je u Ostravi. Deklaracija usvojena na ovoj konferenciji apeluje na međunarodne organizacije, vlade i javne institucije Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza da preduzmu aktivnosti u rješavanju problema zagađenja zraka, jednog od velikih egzistencijalnih izazova čovječanstva koji svake godine ubija 4,5 miliona ljudi.

Konferencija u Ostravi ugostila je ekologe, političare, medicinske stručnjake, državne službenike, pravnike i aktiviste iz Armenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Kazahstana, Poljske i Ukrajine.

“Mi, učesnici međunarodne konferencije (…), prepoznajemo kolika je važnost zagađenja zraka u našem regionu za životnu sredinu i za ljudsko zdravlje, kako sadašnjih, tako i budućih generacija”, navodi se u dokumentu koji je formulirao suštinske uslove za poboljšanje situacije širom regiona (1).

“U mnogim zemljama, građani ne dobiju prave informacije o stanju okoliša. Često mjerenja nivoa zagađenja nisu pouzdana”, objašnjava Martin Skalský, predsjednik udruženja Arnika, organizatora konferencije. “Problem predstavljaju i praktična primjena zakona, korupcija, nefunkcionalna državna administracija, nedostatak interesovanja političara ili preveliki utjecaj industrije. Arnika želi podijeliti iskustva, kroz koja je Češka prošla kroz protekle tri decenije, sa građanskim aktivistima iz zemalja u kojima je situacija višetsruko složenija. Granice država nisu prepreka zagađenju. “Rješenje globalnih ekoloških problema nije moguće bez međunarodne saradnje”, dodao je Skalský.

Deklaracija iz Ostrave naglašava ključne probleme i poziva vlade da ih rješavaju: pouzdani sistemi za mjerenje kvaliteta zraka, javna dostupnost tih podataka, primjena EU standarda za smanjenje zagađenja, učešće javnosti u donošenju odluka i provođenje zakona. Ne bi trebalo javnim sredstvima finansirati ekološki štetne industrije. Ovaj dokument također poziva da se izbjegava korištenje dvostrukih standarda multinacionalnih korporacija u različitim dijelovima svijeta, kao što to radi čelični gigant ArcelorMittal, koji djeluje u šest od osam zemalja koje su učestvovale na konferenciji. (2)

Ovaj dokument apeluje i na organizacije i na same građane regiona. “Pozivamo organizacije civilnog društva da obrate pažnju na temu zagađenja zraka, da primjenjuju pravo na pristup informacijama i na učešće javnosti u donošenju odluka koje se tiču okoliša”, zaključuje Tamara Kharchylava, pravnica iz NVO Ecoaction iz Kijeva. Učesnici su izrazili i zabrinutost zbog sve većeg broja uznemiravanja ekoloških aktivista.

Zanemarene zemlje?

Član gradskog vijeća Mariupola iz Ukrajine Maksim Borodin podsjeća da “uprkos tome što dolazimo iz različitih gradova, regija i zemalja, imamo mnogo zajedničkog u vezi sa zagađenjem zraka”. (3)

Kako su prezentacije i debate na konferenciji pokazale, multinacionalne korporacije često primjenjuju dvostruke standarde u različitim zemljama,  zloupotrebljavajući tako slabe ekološke standarde u zemljama koje nisu članice EU.

“Ne postoje drugorazredne države, narodi ili ljudi”, izjavio je Samir Lemeš, bosanskohercegovački zaštitnik okoliša. “Svi treba da imamo ista prava, a jedno od njih je pravo da dišemo zdrav i netoksičan zrak”, dodaje predsjednik upravnog odbora udruženja Eko Forum Zenica.

Priče koje su se mogle čuti u Ostravi

Među ostalim, na ovom međunarodnom sastanku održana je prezentacija iz sjeverne Armenije, gdje fabrika ispušta dim na srednjovekovne manastire koji su pod zaštitom UNESCO-a. Stanovnici Karagande iz Kazahstana, i ove godine bili su svjedoci crnog snijega u okolini željezare ArcelorMittal Temirtau. Učesnici iz Ukrajine opisali su život u sjeni jedne od najprljavijih željezara u Evropi koja se nalazi u industrijskim gradovima u istočnom dijelu zemlje.

Učesnici su podijelili i uspješne primjere kampanja u u Italiji, Poljskoj i Češkoj, gdje je pritisak civilnog društva omogućio značajno unapređenje životne sredine, zajedno sa aktivnim pristupom organa vlasti i strogim zahtjevima Evropske Unije. Iako je region Ostrava i dalje jedan od najzagađenijih u EU, emisije iz lokalnih metalurških postrojenja su prepolovljene zahvaljujući zahtjevima građana. (4)

“Ovdje su ključni aktivan pristup i širi interes građana za javne poslove, ali nam je trebala podrška javnosti kako bismo im mogli pomoći”, objašnjava Dimitriy Kalmykov, direktor organizacije Karaganda EcoMuseum iz Kazahstana. Nažalost, u mnogim gradovima, građani nisu svjesni opasnosti po zdravlje koje lebde nad njihovim glavama.

U nastavku možete pronaći citate i sažetke prezentacija svih panelista.

(1) Pročitajte puni tekst Deklaracije iz Ostrave o industrijskom zagađenju zraka na linku: http://www.ekoforumzenica.ba/dokumenti/ostrava.php

(2) Ključni zahtjevi Deklaracije iz Ostrave su:

  • obezbijediti pouzdane sisteme za mjerenje kvaliteta zraka;
  • omogućiti javni pristup podacima o zagađenju zraka;
  • implementacija EU standarda za smanjenje emisija;
  • stvoriti prostor za učešće javnosti u donošenju odluka;
  • funkcionalna kontrola države nad poštovanjem zakona;
  • potpuno zaustaviti javno finansiranje ekološki štetnih investicija;
  • izbjeći korištenje dvostrukih standarda od strane multinacionalnih korporacija u različitim zemljama

(3) Zamjenik gradskog vijeća Mariupol Maksim Borodin nedavno je na ukrajinskoj TV emisiji osvojio milion hryvnija (31.750 EUR) za stanicu za monitoring zagađenosti zraka. Pročitajte više ovdje:
https://english.arnika.org/press-releases/borodin-winning-novi-lideri

(4) Prezentacije sa konferencije dostupne su ovdje:
https://english.arnika.org/events/conference-fighting-air-pollution#presentations

FOTOGALERIJA Konferencije u Ostravi dostupna je ovdje:
https://english.arnika.org/photogallery/ostrava-2018-photos
https://english.arnika.org/photogallery/ostrava-conference-sees-trinec-steel-works

 

Citati učesnika konferencije:

Martin Skalský, predsjednik udruženja Arnika i rukovodilac Centra za podršku građanima: “U mnogim zemljama, građani ne dobiju prave informacije o stanju životne sredine, često se nivo zagađenosti zraka ne može pouzdano izmjeriti, a problem predstavljaju i provodljivost zakona, korupcija, nefunkcionalna državna uprava, nedostatak interesa političara ili preveliki uticaj industrije. Arnika želi podijeliti iskustva, kroz koja je Češka prošla posljednje tri decenije, sa građanskim aktivistima u zemljama u kojima je situacija na mnogo načina složenija. Mi podržavamo njihove kampanje za bolji okoliš. Za zagađenje nema državnih granica. Rješavanje globalnih ekoloških problema nije moguće bez međunarodne saradnje Cilj konferencije je i da se definiraju zajednički problemi i načini promoviranja širih ili radikalnijih promjena ne samo na nivou država.”

MU Dr. Radim Šrám, DrSc., Predsjednik Komisije za životnu sredinu Akademije nauka Češke Republike: “Tokom posljednje decenije, u Češkoj se promijenio spektar zagađivača zraka. U Sjevernoj Bohemiji glavni kućna ložišta bila su najveći problem. Zahvaljujući značajnim vladinim investicijama u gasifikaciju i tehnološku modernizaciju elektrana, situacija je značajno poboljšana. U Moravsko-šlezijskoj regiji, koju ja lično već dugo pratim, situacija je drugačija: u gradovima Poruba i Karvina, na primjer, koncentracija benzo(a)pirena se smanjuje, ali se zato povećava u Radvanice-Bartovice, što je vjerovatno utjecaj industrije. Sveukupno zagađenje zraka u Češkoj se stalno povećava, što se može dokazati kao uzrok genetskih oštećenja, koja će na žalost utjecati na sljedeće generacije. “

Jarmila Uvírová, zamjenica guvernera Moravsko-šlezijske regije u Češkoj: “Drago mi je što je ovu konferenciju ugostila Moravsko-šlezijska regija. To je primjer regije koja se uspješno suočava sa svojom industrijskom istorijom i pratećim okolišnim opterećenjem. Iako još uvijek ne možemo reći da su svi problemi zagađenja zraka riješeni, na dobrom smo putu, a druge regije bi mogle pratiti naš primjer. Ulaganja u ekološke tehnologije u industriji dovele su do toga da su u posljednjih 15 godina emisije čvrstih čestica prepolovljene. Ali mi nastavljamo i dalje, želimo zamijeniti sva neprikladna ložišta u našim domovima, promovisati ozelenjavanje industrije i transporta. Borimo se sa lošim navikama, predrasudama i lijenošću, ne želimo morfologiju naše regije i loše uslove za disperziju. Ali uvjerena sam da će naši napori i naša odlučnost biti prava promjena za Moravsko-šlezijsku regiju tako da se ova regija više neće nazivati prljavom i biti prljava kao do sada.”

Mgr. Kateřina Šebestová, zamjenica gradonačelnika Ostrave, Češka Republika: “Zrak u Ostravi je značajno poboljšan kroz duži vremenski period, a emisije prašine iz industrijskih izvora pale su na pet odsto stanja prije trideset godina, ali još uvijek ne dišemo dobar zrak. Rješenje nije jednostavno, zagađenje ima višestruke utjecaje. Kada govorim u ime grada, sa prekograničnim emisijama iz Poljske i “nesretnom” geomorfologijom ostravskog basena, mi ne činimo mnogo, ali efekti drugih uticaja se stalno smanjuju. Na primjer, zahvaljujući sadnji 550.000 stabala i grmlja, prvobitno “crna” Ostrava postala je jedan od najzelenijih gradova u Češkoj Republici. U velikoj mjeri ekologiziramo gradski javni prevoz, pomažemo ljudima u Ostravi da zamijene ložišta tako što im dajemo beskamatne kredite, a povećali smo dječiji dodatak za izlete u planine na 22 miliona kruna. Višestruko smo povećali čišćenje puteva, radimo na desetine projekata za širenje zelenih površina u gradu ili revitaliziranje postojećih, gradimo biciklističke staze i promovirali smo alternativne načine transporta na nekoliko obrazovnih događaja. Odustali smo od studije o mogućem uvođenju zona niske emisije, sada razmatramo mogućnost uvođenja transportnih mjera u slučaju epizoda povećanog smoga. Postoji niz različitih projekata i mjera za poboljšanje zraka u Ostravi, i vjerujem da će rezultati biti poznati za nekoliko godina.”

Doc. Ing. Petr Jančík, Ph.D., Načelnik Odeljenja za zaštitu životne sredine u industriji Fakulteta za metalurgiju i materijale Tehničkog univerziteta u Ostravi, Češka Republika: “Zagađenje zraka u našoj regiji značajno utječe i na vremenske prilike, pored emisija iz različitih izvora. Ako bi se taj efekat “uklonio”, u posljednjih deset godina zabilježen je trend poboljšanja za sve značajne zagađivače u većini stanica za monitoring, osim u Radvanice-Bartovice. Čak i na ovoj stanici postoji pozitivan trend u suspendovanim česticama. To se desilo prvenstveno zbog investicija u smanjenje značajnih tehnologija. Ako se ovaj trend nastavi, treba smanjiti i zagađenje benzo(a)pirenom, te je neophodno značajno ulagati u tehnologije, kao i u njihovo održavanje i rad. Utjecaj mogućih mjera za unapređenje pokazat će i sistem za upravljanje kvalitetom zraka, razvijen u međunarodnom projektu Air Tritia. Također je neophodno razmotriti i vremenski horizont deklariranog dugoročnog prestrukturiranja teške industrije u regiji Ostrava.”

RN Dr. Jindřich Petrlík, šef Arnika programa za otrova i otpada: “U većem dijelu Češke Republike najveći izvor zagađenja zraka su ili automobilski saobraćaj ili kućna ložišta, gdje ugalj još nije zamijenjen manje problematičnim gorivima. Regija Ostrava jedan je od izuzetaka, industrijski pogoni ostaju važan izvor zagađenja. Ljudi iz pogođenih područja, kao što je Ostrava, iz mjesta sa velikim metalurškim psotrojenjima doselili su se u Ostravu. Na konferenciji ćemo predstaviti kako se registri zagađenja mogu koristiti kao nenasilni alat koji tjera industriju da smanji emisije zagađujućih materija, koji ne tretira sve, ali koristi moć dostupnih informacija. To još nije uobičajeno u svim zemljama, i velike multinacionalne kompanije ga koriste, a u nekim slučajevima može se reći da je to nametljivo. ”

Mgr. Matěj Mrlina, Odjeljenje za zaštitu zraka, Ministarstvo okoliša Češke Republike: “Moja prezentacija se uglavnom fokusirala na zakonodavstvo koje se bavi zaštitom zraka, ukratko pominje međunarodne izvore, evropsko zakonodavstvo i nacionalne propise. I pravni instrumenti u zaštiti zraka mogu se podijeliti u grupe. Kao takvi bit će uvedeni posebno dopušteni nivoi i zakonske obaveze, zajedno sa konceptualnim, administrativnim, ekonomskim i specijalnim alatima, a sve je zaokruženo tehničkim dijelom – mrežom stanica za monitoring u Češkoj i njihovim radom.”

Mgr. Jan Kolář Rukovodilac Odeljenja za IPPC i EIA Češke agencije za zaštitu okoliša (CENIA): “Direktiva o industrijskim emisijama (IED) implementirana je u nacionalno zakonodavstvo Češke Republike u februaru 2013. godine. Ključni principi integrirane prevencije i kontrole zagađenja (IPPC) već su postavljeni u martu 2002. implementacijom bivše IPPC direktive. Izdavanje integralnih dozvola počelo je u Češkoj Republici u januaru 2003. godine sa određenim specifičnim pitanjima procesa IPPC-a, uključujući ulogu CENIA Agencije za zaštitu okoliša u ovom procesu. Novi IED donio je drugačiji pristup najboljim raspoloživim tehnikama (BAT) postavljanjem nivoa emisije povezanih sa najboljim raspoloživim tehnikama u zaključcima BAT-a.”

Mgr. Blanka Krejčí, šef regionalnog odjela Češkog hidrometeorološkog instituta (ČHMÚ) u Ostravi: “Podaci koje pruža hidrometeorološki institut zajedno sa daljim analitičkim informacijama i uslugama pomaže povećanju kvaliteta života u Češkoj kroz različite kontrole, analize i sistema za monitoring. Dopunska organizacija koju je osnovalo Ministarstvo okoliša Češke Republike uključena je u izradu nacionalnog zakonodavstva o kvalitetu ambijentalnog zraka i učestvovala je u pripremi i reviziji programa za upravljanje kvalitetom zraka i smanjenju emisija. Panel će pokrivati ​​niz tema – istoriju, iskustvo, zakonodavne zahtjeve, regionalnu ili prekograničnu saradnju, kao i prezentiranje zagađivača i žarišta u Češkoj.

Mariano Alterio, Peacelink, Italija: “ILVA-Taranto je najveća željezara u Evropi i proizvodi ogromnu količinu zagađenja štetnih po ljudsko zdravlje i okoliš. Italijansko sudstvo je više puta naložilo zatvaranje fabrika. Italijanska država je usvojila oko 10 zakona kako bi spasila kompaniju i nastavila proizvodnju. ILVA krši pravo na život, pravo na zdravlje i pravo na život u zdravom okruženju stotinama hiljada građana. Slučaj ILVA može se nazvati “ucjenom zapošljavanjem”: tražeći od građana, njihove djece i čitave teritorije u kojoj su rođeni, da umru od zagađenja kako ne bi umrli od gladi. “

Rafał Psik, Zagłębiowski Smog Alert, Poljska: “Poljska kao dio EU nedavno je dosta poboljšala smanjenje emisija iz proizvodnje električne energije i industrijskog sektora. I dalje ostaje nekoliko industrijskih žarišta koja su problematična za lokalne zajednice, kao što su koksare, čeličane ili fabrike papira. Ali glavni problem u Poljskoj dolazi iz loženja uglja, drveta i otpada u domaćinstvima. Preko 50% emisije PM10 i preko 90% kancerogenog Benzo(a)pirena dolazi iz malih ložišta u privatnim kućama širom zemlje. Nedavno su mnoge lokalne grupe započele aktivnosti da pritisnu lokalnu i centralnu vladu da preduzmu mere za poboljšanje kvaliteta zraka. Moja prezentacija će opisati trenutni status zagađenja zraka u Poljskoj, kao i primjere aktivnosti lokalnih grupa na različitim lokacijama u Poljskoj.”

Dmitriy Kalmykov, direktor EcoMuseum u Kazahstanu: “Postojeći zakoni ne funkcioniraju – neophodno ih je mijenjati. Međunarodna saradnja je ključ za našu zemlju. Online monitoring okoliša mora biti dostupan javnosti. Mora nas biti puno – hiljade, milioni – da bi se postigli pozitivni rezultati.”

Oleg Dulgaryan, direktor SOS bez granica (Armenia): “Alaverdi topionica bakra je jedno od glavnih industrijskih preduzeća u pretjeranoj zagađenoj pokrajini Lori, Armenija. Prezentacija će obuhvatiti ekološku i socijalnu situaciju na koju utječe rad fabrike, kao i aktivnosti inicijative “SOS Alaverdi”, njene percepcije u javnosti i izazova u posljednjih nekoliko mjeseci nakon Armenske ‘Baršunaste revolucije. Nova vlada balansira između ekoloških i socijalnih problema u Alaverdiju, suočavajući se sa značajnim pritiskom menadžmenta fabrike. “

Dr.Sc. Samir Lemeš, predsjednik upravnog odbora Eko foruma Zenica (Bosna i Hercegovina): “Bosanski grad Zenica je više od jednog veka bio metalurški centar Zapadnog Balkana. Prvi pokušaji suočavanja sa prekomjernim zagađenjem vazduha bili su prekinuti ratom iz 1990-ih godina kada je industrija čelika prestala sa radom. Globalni čelični gigant ArcelorMittal je 2004. godine preuzeo fabriku i ponovo započeo integralnu proizvodnju čelika 2008. godine, obećavajući da će zagađenje biti smanjeno. Međutim, ova obećanja su ostala neispunjena sa brojnim izgovorima umjesto velikih investicija. Lokalna nevladina organizacija provela je deset godina pokušavajući da poboljša zaštitu okoliša i smanji zagađenje, organiziranjem sastanaka, medijskim kampanjama, protestnim skupovima, istraživanjima, tužbama i sudskim sporovima, učešćem u procesu izdavanja okolinskih dozvola i ubjeđivanjem finansijskih institucija da zahtijevaju strožije uslove za kredite industriji.

Pippa Galop, koordinator istraživanja, CEE Bankwatch Network: “Prezentacija će podijeliti iskustva CEE Bankwatch mreže u pokušajima da se osigura da se niz javnih kredita ArcelorMittalu u Kazahstanu, Ukrajini i Bosni i Hercegovini koristi kako bi se osigurala stvarna poboljšanja okoliša i sigurnosti. Povezavši se sa grupama iz zemalja primalaca kredita kako bi se osigurale ažurirane informacije, Bankwatch je vršio pritisak na Evropsku banku za obnovu i razvoj kako bi se osiguralo da se krediti namjenski koriste. Na radionici će se podijeliti ideje o tome koje nove aktivnosti bi mogle biti preduzete u pogledu međunarodnih finansija za tešku industriju”.

Maksim Soroka: istraživač Nacionalnog željezničkog univerziteta u Dnepropetrovsku: “Moj izveštaj bio je posvećen posebnostima monitoringa zraka na lokalnom i nacionalnom nivou Ukrajine sa glavnim problemima procjene kvaliteta i sigurnosti atmosferskog zraka – nepotpunost nacionalnog zakonodavstva, deficit materijalne i tehničke osnove i ograničena lista supstanci za praćenje okoliša. Predočio sam probleme monitoringa zraka s različitih gledišta – položaj regulatornih vlasti, preduzeća, lokalnih vlasti i javnosti, zajedno sa mehanizmima formiranja i verifikacije statističkih podataka o zagađivanju zraka u Ukrajini, kao i nepoštenih praksi u skrivanju i minimiziranju emisija u zrak. Na kraju, opisani su problemi pristupa javnosti pravovremenim i pouzdanim informacijama o kvalitetu atmosferskog zraka.”

Olena Reshetko, Ekocid.net (Ukrajina): “Nakon što su dobivali informacije od aktivista Dniproa i Zaporizhije, Olena Reshetko, bivši računovođa, počela je tražiti informacije o rizicima po javno zdravlje od zagađenja okoliša u gradu Harkovu budući da su svi organi vlasti odbili da učestvuju u takvim analizama. Koristeći podatke iz Kharkiv regionalnog onkološkog centra, Reshetko je uspjela izvršiti proračun koji pokazuje korelaciju između pojave kancerogenih bolesti i udaljenosti ljudi od industrijskih pogona zbog izlaganja opasnim hemikalijama – vodonik-cijanid, amonijak , dioksin – iz koksare Kharkiv i fabrike mineralne vune Thermolife.”

Anna Ambrosova, Stop poisoning Kryvyi Rih (Ukrajina): “Veliki industrijski grad Kryvyi Rih u centru Ukrajine često se zove ‘čelično srce’ zemlje. Najveće preduzeće u gradu je PJSC ArcelorMittal Kryvyi Rih (AMKR). Ona je izvor 80% emisija u zrak u gradu, a 40% u regiji Dnipropetrovsk. Nakon protesta održanog 2016. godine, rukovodstvo AMKR-a moralo je započeti dijalog sa javnošću kako bi se izbjegao sukob. Kao rezultat toga, potpisan je memorandum između koalicije javnih organizacija pod nazivom “Stop trovanju Kryvyi Rih” i kompanije. Tokom protekle dvije godine, koalicija je sprovela istragu o kršenju ukrajinskih zakona od strane AMKR-a “.

Iryna Pirogova, All-Ukrainian Environmental League: “Ovo je nevjerovatan i jedinstven događaj, koji je okupio mnoge stručnjake u gradu Ostravi. Cijela zajednica raspravljala je o različitim zakonodavnim osnovama, s potpuno različitim ekonomskim i političkim uslovima u svakoj zemlji. Međutim, imamo zajedničke probleme – zagađeni zrak, neodgovornu industriju i problem oboljenja kao posljedica izlaganja industrijskim pogonima. Saznala sam o strašnim praksama koje se dešavaju u raznim zemljama. Zdravlje miliona ljudi se zanemaruje radi profita. Mogu se vidjeti i neki pozitivni primjeri – postoje dobre građanske inicijative, jasne ideje, pošteni naučnici, pa čak i preduzeća koja ispunjavaju svoje obaveze prema društvu u smislu očuvanja prirode i smanjivanja njihovog utjecaja. Drago mi je što imam priliku da učestvujem u ovom događaju.”

Maksym Borodin, zamjenik predsjedavajućeg gradskog vijeća Mariupol: Mariupol je grad s pola miliona stanovnika u kojem postoje dvije velike metalurške kompanije: Metinvest, u vlasništvu oligarha Rinat Akhmetov-Azovstal i željezare i čeličane Illich. Bez obzira na sve vrste tehnološke optimizacije, stanje životne sredine u Mariupolu znatno se pogoršalo u periodu 2011-2012, što je uzrokovalo niz masovnih protesta. Kao rezultat toga, Metinvest je bio prisiljen da zatvori dio zastarjelih pogona i počne modernizaciju objekata. Uprkos ovoj jedinstvenoj pobjedi, lokalni aktivisti nemaju politički utjecaj neophodan za bilo kakve daljnje ili čak globalne promjene u okolini. Da li će uspeti u svom cilju – promijeniti ekologiju ne samo Mariupola već i drugih industrijskih gradova Ukrajine?

Nikola Carić, asocijacija Čisto nebo (CZ): “Šta zagađuje zrak u Ostravi? Šta možemo učiniti u vezi s tim? I kako NVO trebaju pokušati da riješe ovu temu? Prezentacija će opisati oblast rada nevladine organizacije Čisto nebo iz Ostrave i naše nedavne aktivnosti. Prezentacija će obuhvatiti mogućnosti za smanjenje zagađenja. “

Petra Andrášik, pravnik iz društva Frank Bold (CZ): “Prezentacija će predstaviti alate u tri direktive EU koje su ključne za suzbijanje zagađenja zraka. Mi ćemo predstaviti alate u Direktivi o kvalitetu zraka, Nacionalnoj Direktivi o visini emisija i Direktivi o industrijskim emisijama. Pojedini alati će biti predstavljeni detaljnije sa pregledom rezultata i najboljom praksom koja se može postići s njima. Prezentacija će takođe opisati i kršenja propisa i češka iskustva sa slučajevima zaštite kvaliteta zraka. “

Ing. Tomáš Mosler, Ph.D., rukovodilac zaštite zraka, ArcelorMittal Ostrava, Češka: “ArcelorMittal Ostrava, osnovana 1951. godine, je vodeći proizvođač čelika u Češkoj, koja proizvede više od 2 miliona tona čelika godišnje i zapošljava 6500 ljudi. Potreban je sveobuhvatan pristup smanjenju našeg utjecaja na okoliš, fokusirajući se i na zaštitu vode i zraka i minimizaciju otpada. Da bi se smanjile emisije u zrak, instalirane su ekološke tehnologije u tri faze: tokom devedesetih godina, između godina 2008-2012 i 2015-2016. Kroz ozelenjavanje, ovaj proizvođač čelika je do 2017. godine smanjio emisiju prašine za 99% u poređenju sa osamdesetim godinama, sa skoro 40 hiljada tona na 379 tona u 2017. Emisije PAH su smanjene za 90% od 2009.”

Eko forum Zenica