Kada je vrlo zarazan delta soj virusa korona prošlo ljeto pogodio Kinu, neki stručnjaci za javno zdravstvo nadali su se da bi ova zemlja uskoro mogla profitirati od Biontekove vrlo učinkovite mRNA vakcine za virus korona.
U julu je objavljeno da je vakcina prošla stručnu recenziju kineskih regulatora i da je u fazi administrativne provjere, pokazuju podaci Fosun Pharme, kineskog partnera Bionteka, koji ima dozvolu za proizvodnju i distribuciju vakcina u Kini. Fosun je čak planirao pokrenuti domaću probnu proizvodnju do kraja avgusta.
Međutim, pet mjeseci kasnije nema ni riječi od kineskih zvaničnika o tome kada će i hoće li ova vakcina ikad biti odobrena. Nije pomoglo ni što to je novi omikron soj otkriven u Kini, što predstavlja novi izazov za kinesku strategiju nultog kovida i njena manje učinkovita domaća vakcina, piše CNN.
Zdravstvene vlasti u sjevernom lučkom gradu Tianjinu otkrile su prvi slučaj varijante omikron u Kini među putnicima koji su stigli iz inostranstva 9. decembra, izvijestili su državni mediji u ponedjeljak. Mnogo toga ostaje nepoznato o omikron soju, koji nosi neobično veliku količinu mutacija, za koje naučnici smatraju da bi ga potencijalno mogle učiniti zaraznijim i manje osjetljivim na postojeće vaccine.
Zaštita od omikrona
Preliminarne laboratorijske studije pokazuju da dvije doze vakcine biontek, koje proizvodi Fajzer izvan Kine, možda ne pružaju dovoljnu zaštitu od infekcije omikronom, ali tri doze ga mogu neutralizovati, objavio je Fajzer u prošlosedmičnom saopštenju. Dvije doze i dalje mogu pružiti zaštitu od teške bolesti. Kina nije objavila studije o tome koliko njene domaće vakcine štite od omikrona, iako su stručnjaci i državni mediji izrazili povjerenje u obuzdavanje nove varijante.
Više od 1,1 milijarde Kineza ili gotovo 80 odsto stanovništva potpuno je vakcinisano, uglavnom inaktiviranim vakcinama koja su razvili Sinofarm i Sinovak. No, njihova je učinkovitost mnogo niža od mRNA vakcina, a studije sugerišu da imunitet koji osiguravaju kineska vakcina brzo slabi.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Sinovakova vakcina KoronaVak bila je samo 51 odsto učinkovito u prevenciji simptomatske bolesti u odnosu na izvornu varijantu, dok je Sinofarm bio učinkovit 79 odsto. Poeđenja radi, učinkovitost mRNA vakcina koja su razvili Fajzer i Moderna bila je čak 95 odsto.
A studija iz Hong Konga objavljena u časopisu The Lancet u junu otkrila je da zdravstveni radnici koji su u potpunosti vakcinisani Biontekovom mRNA vakcinom imaju oko 10 puta veću količinu antitijela od onih koji su primili Sinovakovu vakcinu. Ograničena zaštita koju pruža kineska vakcina daleko je od dovoljne da zadovolji ambiciozni cilj Kine o zadržavanju infekcije kovidom na nuli unutar svojih granica.
Tokom posljednjih nekoliko mjeseci vlasti su pribjegavale sve strožim mjerama za suzbijanje lokalnih epidemija, često uz veliku ekonomsku cijenu i ometanje svakodnevnog života.
Infekcije se šire
Međutim, infekcije su se nastavile širiti. Prošle sedmice prijavljeno je više od 130 slučajeva u istočnoj pokrajini Zhejiangu, gdje se nalaze ključni proizvodni i izvozni centri u zemlji. Više lokalnih vlasti širom Kine pozvalo je stanovnike da ne putuju kući za lunarnu kinesku novu godinu kako bi smanjili širenje virusa.
Kako bi zaustavile slabljenje javnog imuniteta, kineske vlasti počele su uvoditi dopunske doze, ali opet koristeći inaktivirane vakcine. Neke studije su otkrile da mRNA vakcine mogu generisati bolje imunološke odgovore u trećoj dozi.
Nedavna britanska studija, na primjer, otkrila je da mRNA vakcine koja su proizveli Fajzer i Moderna pružaju najveći podsticaj nivou antitijela kada se daju 10 do 12 sedmica nakon druge doze. Dvije odvojene studije iz Izraela objavljene prošle sedmice pokazale su da su treće doze Fajzera deset puta smanjile broj infekcija, a smrtnost od kovida za 90 odsto.
Kineski službenici svjesni su prednosti korištenja mRNA vakcina.
U novembru je Zeng Guang, bivši glavni epidemiolog u Kineskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti, priznao da podaci iz stvarnog svijeta pokazuju kako će korištenje mRNA vakcina ili rekombinantnih proteinskih vakcina kao dopunske doze nakon inaktiviranih vakcina postići bolje rezultate, navodeći podatke iz zemalja kao što su Turska, Tajland i Libanon.
Oklijevanje u odobravanju vakcina
Ipak, Zeng je insistirao na tome da bi korištenje iste tehnologije u dodatnim dozama bilo sigurnije i šire prihvaćeno. Pa zašto kineska vlada oklijeva odobriti zapadne mRNA vakcine?
Yanzhong Huang, viši saradnik za globalno zdravlje u Vijeću za vanjske odnose, rekao je kako se čini da je politika glavni faktor. Kina je bila predvodnik u globalnoj utrci oko vakcina veći dio prošle godine, razvijajući više vakcina protiv kovida korištenjem staromodnog pristupa inaktiviranim cijelim virusom kako bi se tijelo ponukalo da razvije imunitet.
Takođe je poslala milijarde doza u inostranstvo, što je omogućilo vitalni pristup vakcinama u zemljama u razvoju, a takođe je poslužilo kao pomoć Pekingu u širenju međunarodnog uticaja i iskazivanju moći.
“Kad je Kina razvila vlastite vakcine, koristila je to da pokaže svoj tehnološki napredak. A sada, ako se prebaci na vakcine strane proizvodnje, to je jednako priznanju da nije tako dobra kao druge zemlje u pogledu tehnoloških sposobnosti”, rekao je Huang.
Kineska vlada možda želi zaštititi interese domaće industrije vakcina, smatra Huang: “Siguran sam da bi postojeći proizvođači vakcina pružili otpor uvođenju stranaca na ovo ogromno tržište.”
Domaće kompanije razvijaju vakcine
Dok su kineski regulatori uskratili odobrenje za Biontekovu vakcinu, domaće kompanije dobile su zeleno svjetlo za nastavak razvoja vlastitih mRNA vakcina. U novembru je kinesko Ministarstvo nauke i tehnologije odobrilo ispitivanje domaće mRNA vakcine kao dodatne doze za odrasle osobe koje su u potpunosti imunizovane inaktiviranim vakcinama. Već su sprovedena i klinička ispitivanja u zemljama poput Meksika i Indonezije, iako rezultati tek trebaju biti objavljeni.
Vakcina ARCoVax zajednički su razvili Walvax Biotechnology, Suzhou Abogen Biosciences i Akademija vojno-medicinskih nauka, odnosno kineski vojni istraživački institut. Njegova proizvodna baza u jugozapadnoj pokrajini Yunnan ima kapacitet za proizvodnju 200 miliona doza godišnje, prema izvještajima državnih medija, koji su hvalili tehnološki uspjeh Kine. Nekoliko drugih kineskih firmi, uključujući državnog giganta Sinofarm, takođe razvija mRNA vakcinu, ističe Huang i dodaje da će Peking vjerovatno odobriti domaće mRNA vakcine prije nego što da zeleno svjetlo za strana.
No, postoje znakovi da se kineski stručnjaci nadaju većoj saradnji sa svojim zapadnim kolegama. Tokom prošlog vikenda Zhong Nanshan, vrhunski kineski stručnjak za respiratorne bolesti i vladin savjetnik, pozvao je Kinu da poveća razmjenu i saradnju u razvoju vakcina s drugim zemljama: “Moramo naučiti o dobrim stvarima u drugim zemljama, kao što su mRNA vakcine. Potrošili su godine na istraživanje i uspjeli razviti prvu svjetsku mRNA vakcinu u samo nekoliko mjeseci. Moramo učiti iz njihove tehnologije u ovom području.”
