Dan bijelih traka, 31. maj je sjećanje na više od 3.000 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja. Obilježava se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim i svjetskim gradovima.
Na taj dan, vlasti bosanskih Srba su 1992. godine naredile nesrpskom stanovništvu da nose bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršafe.
Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. maja 1992. godine:
“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.”
Međunarodni dan bijelih traka u Prijedoru se obilježava mirnom šetnjom kroz prijedorske ulice i polaganje, 102 cvijeta za 102 ubijena djeteta Prijedora koji ni danas nemaju svoj spomenik.
Prema podacima Udruženja “Prijedor ‘92“, do sada je registrovano 3.176 Prijedorčana koji su ubijeni ili nestali tokom rata, uglavnom se radi o civilima, u najvećem broju Bošnjacima, zatim Hrvatima, dok su ubijeni i Romi, Albanaci kao i neki Srbi. Među žrtvama je bilo i 256 žena te 102 djece.
Važno je istaći da su zločini u Prijedoru počeli i prije maja 1992. godine. Tri prijedorska logora (Omarska, Keraterm i Trnopolje) su već bili otvoreni i puni civila. Sa područja Hambarina i Kozarca protjerano je oko 12.000 Bošnjaka, a njihova imovina opljačkana, porušena, svi politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata uklonjeni sa svojih javnih pozicija, uhapšeni ili ubijeni, policajci Bošnjaci i Hrvati uklonjeni sa radnih mjesta.
Fokus.ba
