Eko forum Zenica bio je danas domaćin okruglog stola o kvalitetu zraka u učionicama, koji je imao za cilj da ukaže na moguća rješenja za unapređenje kvaliteta zraka u učionicama i školskim prostorima u Zeničko-dobojskom kantonu.
Kako je istakao predsjednik Skupštine Eko foruma Zenica Samir Lemeš, ideja za raspravu na ovu temu bila im je studija “Utjecaj zagađenosti unutrašnjeg zraka na zdravlje ljudi i ekonomiju u Bosni i Hercegovini” za Kanton Sarajevo.
-Studija je pokazala da je unutrašnji zrak u školskim prostorijama jako zagađen i da bi trebalo nešto da se uradi po tom pitaju. Mi u Zenici obično govorimo o zagađenju vanjskog zraka, a niko nije provodio istraživanja i mjerio kvalitet unutrašnjeg zraka. S obzirom da rješavanje uzroka zagađenog zraka ide jako sporo, naravno, mi ne odustajemo od rješavanja problema sa uzrocima zagađenja. Dok se to ne riješi, moramo raditi i na saniranju posljedica, a jedan od načina je da se koriste uređaji za filtriranje zraka u unutrašnjim prostorima, prvenstveno u školama – istakao je Lemeš, koji je napomenuo kako je to iskustvo već imala Makedonija.
Cilj je, podvlači Lemeš, da se uvezivanjem aktivnosti obrazovnih vlasti, privatnog i nevladinog sektora, osiguraju sredstva za realizaciju pilot-projekta da se uređaji za prečišćavanje instaliraju “barem u nekoliko škola u ZDK”.
-Uključili smo i Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, da vidimo može li se mjeriti to te da se prati stanje zdravlja i kvalitet zraka, kako bismo dobili relevantnije podatke. Ukoliko se pilot-projekat pokaže uspješan, onda bismo tražili sredstva da se provede na dugoročnijem nivou. Sve to, dok se ne riješi problem sa izvorima zagađenja. Ovdje se bavimo posljedicama – upozorio je Lemeš.
Zbog činjenice da tešanjska kompanija “Mann+Hummel”, kako je kazao, nudi uređaje za prečišćavanje i na iznajmljivanje, za realizaciju pilot-projekta bilo bi potrebno “osigurati tek simbolična sredstva”.
-Kompanija ‘Mann+Hummel’ je lider u oblasti filtriranja i u prošlosti jeste bila primarno vezana za automobilsku industriju, ali mi, već duže vremena, svoje poslovanje širimo i kada je u pitanju čist zrak i čista voda. To je naša misija za budućnost. Za sve probleme, za koje smo mogli čuti u ranijim izlaganjima, naša kompanija ima već dokazana rješenja, koja se već u značajnoj mjeri prodaju na tržištu zapadne Evrope – istakao je generalni direktor kompanije “Mann+Hummel” Tešanj Mahmut Galijašević.
Tešanjska kompanija, napominje, dio je globalne kompanije “Mann+Hummel”, pa neće biti problem i da osiguraju dovoljne količine tih uređaja za ZDK i BiH.
Sanela Klarić iz Udruženje građana “Savjet za zelenu gradnju” iz Sarajeva, koje je i radilo spomenutu studiju za Kanton Sarajevo, ističe da svi “90 posto vremena provodimo u unutrašnjim prostorima” te da je to i bio fokus njihovog istraživanja.
-Fokusirali smo se na najmlađe. Zato što, praktično, naši roditelji dovedu djecu u školu i vrtiće, misleći da su ih ostavili u sigurnim prostorijama. A, u stvari, s našim smo istraživanjima pokazali da u tim prostorima imamo jako visoka zagađenja – podvukla je Klarić.
Rezolucije o kvalitetu unutrašnjeg zraka usvojene su u Kantonu Sarajevo, Goraždu i Tuzli, a Klarić se nada da će uskoro biti usvojena i u ZDK-u.
-Sistemi za prečišćavanje zraka, koji se nude na tržištu, sasvim sigurno se mogu proizvoditi i u BiH. Potreban budžet, za sve osnovne i srednje u BiH, je oko 70 miliona KM – ističe Klarić.
Profesorica farmakologije i toksikologije na Medicinskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu Aida Kulo-Ćesić istakla je da su u izradi pilot-studije u Kantonu Sarajevo, fokus stavili na mjerenja PM 2,5 čestica, zatim ugljen-dioksida, temperature i relativne vlažnosti.
-Frapirajuće je da su u grijnoj sezoni, u Kantonu Sarajevo vrijednosti PM 2,5 čestica i do šest puta veće od dozvoljenih vrijednosti u učionicama, odnosno u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi. Pogotovo djeca, za koje znamo da su izuzetno osjetljiva na djelovanje polutanata iz unutražnjeg zraka – zbog niza fizioloških uslova. Čak do tri puta veće su i vrijednosti ugljen-dioksida, za koji se zna da, osim na zdravlje, utiče i na akademske i konginutivne sposobnosti djece – upozorila je Kulo-Ćesić.
Okrugli stol podržala je Misija OSCE-a u BiH, a realiziran je i u okviru projekta “Misli o prirodi!”, koji uz finansijsku podršku Švedske, implementira Centar za promociju civilnog društva BiH.
Izvor: FENA
