Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) u Zenici bio je domaćin prve regionalne konferencije “Perspektive pristupa Jednog zdravlja (One health) u regiji zapadnog Balkana”, pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića.
– Jedno zdravlje objedinjava humanu medicinu, veterinarsku medicinu, nauka o okolišu, te sve druge segmente koji na bilo koji način doprinose ljudskom zdravlju ili negativno utiču na ljudsko zdravlje, istakao je direktor INZ-a dr. Senad Huseinagić. Iako se tek ustanovljava i dobija na značaju na ovim prostorima, osnove tog koncepta datiraju još s kraja 19. i početka 20. stoljeća, na području Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Zenički INZ na prostoru jugoistočne Evrope je jedina institucija koja i sama funkcionira po principima ‘Jednog zdravlja’.
Konferencija je počela potpisivanjem Protokola o naučno-tehničkoj i stručnoj saradnji kroz pristup “Jednog zdravlja”, a potpisnici su, osim domaćina, bili predstavnici Instituta za javno zdravlje Vojvodine i Naučnog instituta za veterinarstvo “Novi Sad“ iz Novog Sada (Republika Srbija), Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Specijalističke veterinarske laboratorije Podgorica (Crna Gora).
Naknadno će Protokol potpisati i predstavnici Instituta za javno zdravlje na Republika Severna Makedonija i Instituta za hranu Fakulteta za veterinarnu medicine iz Skoplja (Republika Sjeverna Makedonija). Time je formalizirana saradnja na formiranju regionalne mreže “Balkan one health network” – BOHN.
– Ideja je da na novi način radimo na unapređenju zdravlja građana na prostoru zapadnog Balkana i nadamo se da će se ova mreža koja sada ima sedam članica, dalje širiti te da će obuhvatiti još neke države u regionu, ali i da će poboljšati saradnju između svih ovih aktera koji doprinose zdravlju stanovništva – kazao je Huseinagić.
Doktorica veterinarske medicine Sara Savić iz Naučnog instituta za veterinarstvo “Novi Sad”, je imala predavanje “Jedno zdravlje i vektorske bolesti”, naglasivši da su upravo ove bolesti očit primjer potrebe djelovanja po principima “Jednog zdravlja”.
– Mnogi eksperti, istraživači, pa i ljudi koji se bave klinikom i praksom odlučili su da primjenjuju ovaj koncept te da zagovaraju takvu vrstu saradnje. Mreža je jedan od načina da se pokuša na na nivou institucija uspostaviti saradnja u regionu, kazala je Savić.
Profesor sa Fakulteta za javno zdravlje Univerziteta u Bielefeldu (Njemačka) Ulrich Laaser, koji godinama djeluje i na području Jugoistočne Evrope, istakao je kako je ovo jako važna konferencija.
-Mi smo već zakasnili. Ne toliko sa samom konferencijom, koliko sa rješavanjem ovog problema. Krećemo se u negativnom pravcu i moramo naći načina da preokrenemo taj pravac, jer definitivno uviđamo negativne trendove. Ako vrlo brzo ne promijenimo naše ponašanje i ne uradimo nešto po tom pitanju, očekuje nas katastrofa. Katastrofa se dešava već sada – smatra Lasser.
Upozorio je na dešavanja u Sahari, Bliskom Istoku, a napominje kako su i oni u Njemačkoj “imali ogromne poplave”, koje su bile nezabilježene u ovom stoljeću.
Na cjelodnevnoj konferenciji održano je desetak tema iz oblasti zdravlja ljudi, životinja, bolesti koje pogađaju i ljude i životinje ili se prenose sa životinja na ljude, a o potrebi povezivanja i razmjene informacija i znanja govorili su stručnjaci iz regiona, Evrope i svijeta, odnosno iz SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH.
Predavači su bili, između ostalih, George Lueddeke (Velika Britanija/Kanada – Internacionalna obrazovna inicijativa “Jedno zdravlje za jednu Planetu” – 1HOPE), Nihad Fejzić (Centar za Interdisciplinarne Studije UNSA), Snežana Medić (Institut za javno zdravlje Vojvodine), te Sara Savić (Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad“), Gordana Ristovska (Institut za javno zdravlje Republike Sjeverne Makedonije), Bojan Adžić (Specijalistička veterinarska laboratorija Podgorica, Crna Gora), Sanja Medenica (Institut za javno zdravlje Crne Gore), Elna Gavrankapetanović (Udruženje „Jedinstveno zdravlje BH“), Nino Hasanica (Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica), te David Wiebers (Klinika Mayo u Rochesteru, SAD).
Između ostalih, teme skupa u Zenici bile su Perspektiva pristupa Jednog Zdravlja, kontinuirana edukacija o životnoj sredini, Optimizacija održivosti planete kroz jedno zdravlje i dobrobit, Troškovi i koristi u prevenciji i liječenju zoonoza, Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom u jugoistočnoj Evropi, Jedno Zdravlje i vektorske bolesti, Pristup Jednog Zdravlja u planiranju spremnosti na krizne situacije u Sjevernoj Makedoniji, Jedan zdravstveni pristup – crnogorska iskustva, COVID 19 u Crnoj Gori – nadzor i laboratorijska dijagnostika, Zašto je edukacija djece, učenika i studenata o “jednom zdravlju” dobra ideja, te Cjelokupna zaštita života i naša kolektivna budućnost.
Skupu u Zenici su prisustvovali i premijer i članovi Vlade Zeničko-dobojskog kantona, predstavnici drugih kantona u FBiH i institucija sa federalnog i državnog nivoa, Agencije za sigurnost hrane, Agencije za certificiranje halal kvaliteta, federalnog i kantonalnih Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, zdravstva…
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
