Osobe koji žele da pokrenu svoj biznis prije pokretanja trebaju dobro razmisliti koje su potrebe njihovog biznisa. Na osnovu toga trebaju donijeti odluka da li će to biti obrt ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Ako se odluče za obrt, a njihov biznis se vremenom razvije ne mogu ga preregistrovati u d.o.o. Ne postoji ta zakonska mogućnost.
“Obrt i d.o.o su dva različita pravna oblika. Međutim, budući poduzetnici i poduzetnice prvo mogu osnovati obrt ako nisu sigurni i ne žele da u početku prave velike korake jer osnivanje d.o.o zahtijeva više napora, novca i papirologije nego osnivanje obrta, pa nakon određenog vremena taj obrt mogu formalno pravno ugasiti i osnovati d.o.o”, kazala je za Akta.ba advokatica Alena Begović, mr.iur.
Naglašava da obrt može biti i dopunska djelatnost pored redovnog i stalnog zaposlenja. S druge strane ozbiljni biznisi uglavnom zahtijevaju osnivanje d.o.o., što za sobom donosi i veće i ozbiljnije obaveze.
Obrtničke djelatnosti mogu se obavljati i u kući, dok d.o.o zahtijeva sjedište, odnosno adresu na kojoj će biti registrovano. To za sobom povlači obavezu sklapanja Ugovora o zakupu sa zakupodavcem, kiriju za prostor ako nemate sreću da ste vlasnik nekog poslovnog prostora pa da na toj adresi registrujete sjedište društva.
“Također, d.o.o zahtijeva ovlaštenog računovođu, odnosno eksterno knjigovodstvo dok kod obrta budući poduzetnici i poduzetnice mogu sami voditi svoje knjige”, objasnila je advokatica.
Neke vrste obrta, kao što su npr. stomatološke ordinacije moraju imati poslovni prostor sa namjenom, moraju ispunjavati posebne uvjete propisane i definisane od nadležnih Ministarstava za pokretanje biznisa.
Gašenje obrta i otvaranje d.o.o
Postupak gašenja obrta je dosta jednostavniji i brži nego procedura gašenja odnosno zatvaranja d.o.o.. Obrt je dosta jednostavniji pravni oblik od d.o.o.
“Postupak zatvaranja obrta se provodi kod nadležnog registracijskog tijela, konkretno u nadležnim Općinama za samostalne poduzetnike i poduzetnice, a kod nadležnih Ministarstava za obrte sa posebnom namjenom. Prilikom gašenja obrta najbitnije je da nemate neizmirenih obaveza prema državi i onda sve ide brže. Postupak traje 15-tak dana”, kazala je.
Procedura otvaranja d.o.o zavisi od djelatnosti kojima će se baviti. To za sobom povlači dodatne obaveze i dodatnu papirologiju, ako su u pitanju djelatnosti za koje trebaju dozvole nadležnih državnih organa – ministarstava.
“Kada se pribavi potrebna dokumentacija procedura na Općinskom sudu, konkretno u Sarajevu traje između 10-30 dana”, istakla je.
Najveći problem jeste administracija i administrativne procedure koje predugo traju. Veliko olakšanje za sve poduzetnike i poduzetnice bi bilo da je sistem u općinskim, kantonalnim, federalnim i državnim institucijama uvezan. Onda poduzetnici ne bi morali ići na 100 adresa kako bi prikupili potrebnu dokumentaciju.
“Nadam se da je uvođenje elektronskog potpisa ustvari početak stvarne digitalizacije uprave i pravosuđa u BiH i da će konačno doći do rješavanja problema gužvi na šalterima i pred upravnim tijelima, a što će olakšati i ubrzati administrativne procedure koje su zaista veliki problem svim poduzetnicima”, smatra advokatica Begović.
Veliki “nonsense” je ističe to da je prošlo 18 godina od donošenja Zakona o elektronskom potpisu BiH, a građani BiH tek od 2024. godine mogu koristiti elektronski potpis i digitalni identitet.
“Nažalost, to je još jedan pokazatelj tromosti sistema što naravno utječe i na sve potencijalne poduzetnike koji i ako imaju ideju zbog administrativnih procedura i peripetija odustanu od pokretanja sopstvenog biznisa”, poručila je.
Izvor: Akta
