U prvih devet mjeseci prošle godine direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu iznosila su 840,8 miliona maraka i bila su manja za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a najveći interes iskazan je za ulaganja u obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metalo-prerađivačku industriju s fokusom na auto-industriju.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru tokova DSI (direktne strane investicije), s procijenjenim zadržanim zaradama, za razdoblje januar – septembar 2022., direktne strane investicije iznosile su 840,8 miliona KM ili 429,9 miliona eura – potvrdili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).
Dodaju kako su strana ulaganja u prvih devet mjeseci prošle godine manja za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije.
Pritom napominju kako redovno dobivaju upite o mogućnostima ulaganja, s tim da su u prošloj godini dominirali upiti za obnovljive izvore energije, turizam, nekretnine i metalo-prerađivačku industriju s fokusom na auto-industriju.
“Svjedoci smo da je u razdoblju do pojave pandemije, trend ulaganja u nekretnine u BiH bio vrlo dinamičan, posebno ulaganja iz arapskih zemalja. Ovaj sektor i dalje ostaje atraktivan i privlači ulaganja”, kazali su iz FIPA-e komentirajući upite o novim ulaganjima i sektorima koji su trenutačno najzanimljiviji stranim ulagačima.
“Reshoring”, “near-shoring” i “onshoring”
Također, postoji intenzivniji interes investitora iz skandinavskih zemalja i Kine za ulaganje u oblast obnovljivih izvora energije, a predstavnici FIPA-e su u kontaktu s njima i već su pokrenute aktivnosti na realizaciji ovih projekta.
Pored toga, posebno se ističe sektor IT industrije, metalo-prerađivački, te turizam koji, smatraju u Agenciji, može privući značajnije strane investicije.
Postoji i interes europskih kompanija za područje zapadnog Balkana u postpandemijskom razdoblju zbog “reshoringa”, “near-shoringa” i “onshoringa”.
“Sve navedeno može biti prilika Bosni i Hercegovini da iskoristi trend razmatranja našeg tržišta od strane zapadno-europskih kompanija koje imaju proizvodne pogone na području Azije, ali i kompanija koje su imale svoje proizvodne pogone u Ukrajini i Rusiji “, ističu iz Agencije.
Dalje navode kako će FIPA svoje aktivnosti tijekom 2023. godine usmjeriti dominantno na tržište Europske unije, s fokusom na kompanije koje imaju proizvodnju na spomenutim tržištima, kroz organizaciju različitih promotivnih događaja i “outreach” kampanja, s ciljem prezentacije investicijskih potencijala.
Na šta se investitori žale
Ono što može biti kočnica povećanju stranih ulaganja, upozoravaju, jest neizvjesnost kretanja privrednih aktivnosti u svijetu zbog inflacije, rasta troškova energenata, rata u Ukrajini, smanjenja trgovine i gubitaka povjerenja.
Prema podacima UNCTAD-a, a prema ukupno registriranom stanju direktnih stranih investicija na kraju 2021. godine, Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu iza Srbije i Albanije u sklopu grupe zemalja zapadnog Balkana ili peta na listi zemalja regije ako se uzmu u obzir i Hrvatska i Slovenija.
Od zemalja regije po ukupnom prilivu stranih investicija u decembru 2021. prednjače: Srbija (52,775 milijuna US$), Hrvatska (38,898 milijuna) i Slovenija (20,043 milijuna US$). Slijede Albanija (10,074 milijuna US$), Bosna i Hercegovina (9,474 milijuna US$), Sjeverna Makedonija (7,248 milijuna US$) i Crna Gora (6,361 milijuna US$).
Upitani na šta se strani investitori najviše žale, iz Agencije odgovaraju na dugotrajne procedure za dobivanje građevinske dozvole, upotrebne dozvole, urbanističke suglasnosti, sporost sudova, dugotrajne procedure vezane za naplatu potraživanja, za izdavanje PDV broja, parafiskalne namete.
Usto, dolazak stranih investicija otežavaju politička nestabilnost, neusklađeni propisi, nedostatak poticaja, pravna zaštita, neusklađeno obrazovanje s potrebama radne snage, odliv radne snage i slično.
Kako kažu, FIPA je u stalnom kontaktu sa stranim investitorima kojima pruža informacije o mogućnostima ulaganja u BiH te ih informira o trenutno raspoloživim projektima za investiranje.
Za kraj napominju kako treba imati na umu činjenicu da se investicije ne realiziraju preko noći i da je to proces koji traje, a obaveza je naše zemlje da stvori povoljne i atraktivne uslove kako za strane tako i za domaće ulagače i u tom slučaju investicije neće izostati.
