Ukoliko političke stranke koje su bile protiv povećanja akciza na naftu i naftne derivate u BiH ostanu principijelne, set zakona čiji je predlagač Vijeće ministara BiH definitivno će biti povučen iz parlamentarne procedure i prije nego se državni parlamentarci izjasne o njemu.
Ukoliko zastupnici Sokolović, Lalić, Bećirović, Emrić i Pandurević ostanu pri ranijim stavovima da povećanje akciza predstavlja udar na građane BiH, odnosno ako ne daju podršku prijedlogu Vijeća ministara BiH, onda se set zakona o povećanju akciza neće uopće naći na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazanoj za 10. maj 2017. godine.
U iščekivanju mišljenja Komisije za finansije
U tom slučaju državni parlamentarci izjasnit će se samo o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet koje će moći prihvatiti ili ne prihvatiti. Ako mišljenje ne dobije podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, onda će se Komisija ponovo morati izjasniti o prijedlogu Vijeća ministara BiH po skraćenom postupku, a ako i drugi put da negativno mišljenje, onda se definitivno prijedlozi zakona povlače iz parlamentarne procedure i smatraju se odbijenim.
Ovim povodom razgovarali smo sa zastupnikom A-SDA u Zastupničkom domu PS BiH i članom parlamentarne Komisije za finansije i budžet Jasminom Emrićem koji nam je kazao da on neće podržati prijedloge Vijeća ministara BiH.
“Ja ni sada neću podržati skraćeni postupak jer nije došlo ni do kakve promjene u smislu da je Vijeće ministara BiH dalo neko detaljnije obrazloženje o potrebi povećanja akciza. Oni skoro godinu dana pokušavaju kroz Zastupnički dom PSBiH progurati svoje rješenje iako su im zastupnici već nekoliko puta ukazali na to da nisu ničim obrazložili potrebu povećanja”, kazao je Emrić.
Podsjetio je da su državni parlamentarci još prošle godine tražili od Vijeća ministara BiH da im dostavi analizu postojećeg stanja, na šta se izvršna vlast oglušila. Kako kaže, Vijeće ministara BiH i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH trebaju transparentno informisati stanovnike BiH o dosadašnjim prihodima koji su prikupljeni na osnovu postojećeg Zakona o akcizama BiH te na koji način su ta sredstva trošena.
“Radio sam analizu i došao do zaključka na osnovu uzorka iz 2014. godine da je riječ o značajnim sredstvima. Samo prihodi od akciza na naftne derivate su u 2014. godini bili blizu 415,6 miliona KM, a prihodi od cestarine prema podacima UIOBiH su 297 miliona KM. Ja sam računao oko 346 miliona KM, jer su to podaci Agencije za statistiku BiH. Kada to množimo sa devet godina, odnosno od 2009. godine pa do danas, doći ćemo do značajnih finansijskih sredstava od 6,5 milijardi KM. Gdje su potrošeni ti novci koji su trebali biti usmjereni na infrastrukturne projekte? Tražim od Vijeća ministara BiH da mi dostavi te analize”, kaže Emrić.
On je dodao da je obaveza Vijeća ministara BiH bila da Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi analizu sadašnjeg stanja, način trošenja te da jasno pokaže zbog čega je potrebno povećanje akciza na naftu i naftne derivate u našoj zemlji. Još jednom ponavlja da Vijeće ministara BiH odbija da dostavi te informacije jer je očito jedino obrazloženje dobijanje kreditnih sredstava MMF-a.
Potcjenjivanje građana
“Kako god, oni ne mogu tako potcjenjivati prije svega građane BiH, a zatim i najviše zakonodavno tijelo u ovoj zemlji”, rekao je Emrić potvrđujući nam informaciju da će prijedlozi Vijeća ministara BiH biti odbačeni ukoliko im Komisija za budžet i finansije dva puta da negativno mišljenje.
Kako kaže, Vijeće ministara BiH tada će morati tražiti alternativno rješenje koje je moralo ponuditi prilikom razmatranja izmjena i dopuna Zakona o akcizama. Emrića smo pitali i da li očekuje da će zastupnici ostati principijelni i glasati protiv povećanja akciza. On nam je odgovorio da se već može naslutiti da set zakona o povećanju akciza neće dobiti podršku Komisije za finansije i budžet.
“Očekujem da će, kao i do sada, zastupnici zadržati ranije stavove. Jedino ako Vijeće ministara BiH ne bude nešto mijenjalo ili dogovaralo sa Savezom za promjene. To je sve moguće, ali sumnjam da će do toga doći”, rekao je Emrić.
Inače, SDS će direktno izaći ususret predsjedniku RS-a i SNSD-a Miloradu Dodiku ukoliko prihvati prijedloge koje je ranije odbijao. Naime, Dodik je još ranije izjavio da se Savez za promjene samo lažno bori za navodnu priču o poljoprivrednicima i da će povećanje akciza u konačnici biti usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ovim povodom kontaktirali smo i SNSD-ovu zastupnici i članicu Komisije za finansije i budžet Dušanku Majkić koja nam je potvrdila da je kao radni materijal dobila isključivo prijedloge zakona.
“Nemam šta da očekujem. To je u skraćenoj proceduri i bit će rasprava. Nemam nikakva očekivanja. Dobila sam samo prijedloge zakona i ništa više. Možda će neko iz Vijeća ministara BiH obrazlagati prijedloge, ali mislim da je o tome već sve ispričano i da nema više šta da se kaže”, kazala je Majkić.
Podsjećamo, iako se građanima BiH predstavlja da će vlasti koristiti sav novac od povećanja akciza za izgradnju cesta i autoputeva, Vlada Federacije BiH donijela je odluku, na sjednici 10. marta 2017. godine, da se dio prihoda ostvarenog nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama prioritetno usmjeri u svrhu vraćanja kredita.
U Pismu namjere MMF-u predstavnici vlasti napisali su: “Da bismo mobilizirali sredstva za investicije u ključnu infrastrukturu, Parlamentarna skupština BiH će do kraja septembra 2016. godine odobriti povećanje akcize na gorivo, uključujući autoplin i biogorivo, za 15 feninga po litru, dodatni prihodi u iznosu od 10 feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima Autoceste i Autoputevi, a 5 feninga od ovog povećanja će se usmjeriti entitetskim preduzećima Ceste i Putevi. Istovremeno, povećat ćemo akcize na lož-ulje kako bismo premostili cjenovni jaz između različitih kategorija naftnih derivata”.
