Iz SAD u Evropu prvi put u povijesti krenula je isporuka ukapljenog plina što će prema navodima „Wall Street Journala”, donijeti velike promjene na evropskom tržištu na kome dominira Rusija.
Američki tanker s komprimiranim plinom krajem aprila pristat će u portugalsku luku Sinesr i označiti tektonski poremećaj na evropskom energetskom tržištu, na kome Rusija dugo vremena dominira.
Amerika je na taj način objavila novi cjenovni rat između komprimiranog plina i prirodnog plina koji se do potrošača šalje putem cjevovoda iz Rusije i Centralne Azije. Cijena američkog ukapljenog plina, prema preliminarnim procjenama, iznosit će 4,3 dolara za milion termalnih jedinica, dok cijena ruskog plina trenutno iznosi 5,8 dolara.
List navodi očekivanja da Evropa postane krupno tržište za američki plin, kome će najveći konkurent biti Rusija koja trenutno zadovoljava trećinu evropskih potreba za ovim energentom.
Ruska kompanija „Gazprom“ ranije je saopćila da ne planira voditi cjenovni rat, uz napomenu da će, u slučaju da bude primorana smanjiti cijenu plina, umanjiti troškove kako bi zadržala tržišnu poziciju.
Docent Ruske akademije državne uprave Ivan Kapitonov američki tanker sa plinom za Evropu vidi kao svojevrstan probni balon.
„Mislim da je ’Gasprom‘ sa svoje strane spreman za eventualni cjenovni rat sa SAD, i Amerika je svjesna toga. Ne isključujem da je tanker sa plinom koji su SAD poslale u Evropu svojevrstan probni balon, na taj način Amerika istražuje rezerve efikasnosti ruske kompanije“, rekao je za agenciju Sputnjik Kapitonov.
„Mislim da bi svaka evropska zemlja trebalo da razmisli dva puta prije nego što potpiše ugovor o kupovini američkog plina, tim prije što se na taj način koristi veoma komplikovan logistički lanac“, rekao je Kapitanov.
Analitičari smatraju da je prvi tanker plina za Evropu dio šire strategije Zapada da smanji ovisnost o ruskom plinu .
Američki mediji u tom kontekstu vide i ubrzanu normalizaciju odnosa između Turske i Izraela koji je otkrio ogromna nalazišta prirodnog plina u Srdozemnom moru, i zaintiresiran je za izvoz plina preko Turske u Evropu.
Ankara očekuje da Izrael započne isporuku 30 milijardi kubnih metara plina godišnje, od čega bi 10 milijardi bilo za Tursku, dok bi preostalih 20 milijardi kubnih metara išlo preko Turske za Evropu.
Turska takođe smatra i da je cijena izraelskog gasa, koja iznosi 199 dolara za 1.000 kubnih metara, konkurentna.
Turska takođe traga i za isporukama plina iz drugih zemalja. Još proteke godine, Ankara i Azerbejdžan su se složili da ubrzaju izgradnju plonovoda TANAP, koji se rotezao preko Turske i Grčke do Albaije, gdje bi se račvao u dva smjera: jedan prema Italiji (po dnu Jadranskog mora), a drugi prema državama Balkana, međiu kojim je i BiH.
Plinovod TANAP bi također trebalo dostavljati plin iz Turkmenistana i Irana.
Slobodna Bosna/Agencije
