U ekspanziji ka Istoku NATO (North Atlantic Treaty Organization – Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora) je u svojoj pozadini ostavio “praznine” koje mogu biti problematične u kontekstu geopolitičkih previranja, odnosno “ruskog uticaja”. DW je o tome pisao još 2014. godine u tekstu “Ukrajinski scenarij na zapadnom Balkanu”.
Vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović tada je pojasnio da bi svaka “neuralgična tačka” na Balkanu koju je NATO zaobišao – od BiH do Srbije – vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište. “To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih efektiva Saveza, u perspektivi moglo biti vrlo opasno, a praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija”, upozorio je Ahatović.
Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu pokazuje da ratna opcija u Evropi nije nestala i da “nijedna država nije sigurna, ako nema pouzdane saveznike”. To u komentaru za DW ističe vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.
“Zbog toga NATO naglašava značaj partnerstva sa BiH uz narativ da su njegova vrata za BiH već godinama otvorena, a da konačni prijem zavisi samo od kandidata, a BiH to, unatoč zastojima, definitvno jeste”, kaže Kozar. On ističe da bi i predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Sarajevu mogla osnažiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH. “To je i dokaz da je NATO najveći saveznik BiH”, ističe sagovornik DW-a.
Za i protiv NATO-a – nepoštivanje ranijih odluka
Ali tako ne misle u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) čiji predsjednik Milorad Dodik i dalje njeguje dobre odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Profesor banjalučkog Fakulteta bezbjednosnih nauka Duško Vejnović kaže da je BiH, uprkos brojnim političkim razlikama, bila jedinstvena u opredjeljenju da pristupi NATO-u kao punopravna članica.
Predsjedništvo BiH, koje ima civilnu komandu nad Oružanim snagama, nadležno je i za vođenje vanjske politike. Predsjedništvo je 2009. godine odlučilo da i formalno aplicira za punopravno članstvo u NATO-u, što je potvrđeno i u Parlamentu BiH usvajanjem Zakona o odbrani.
Vejnović podsjeća da je za pristupanje BiH NATO-u tada bio i član Predsjedništva BiH iz entiteta RS-a Nebojša Radmanović, inače član Dodikovog (Milorad) SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata).
On za DW kaže da je posljednjih godina taj stav promijenjen te napominje da su se nadležni u RS-u i skupštinskim rezolucijama opredijelili za neutralnost “prateći u tom pogledu Srbiju”. “Naravno, svima je jasno da je Srbija druga država i da za tako nešto, osim političkog stava, nema nikakvog pravnog osnova”, kaže Vejnović.
NATO umjesto EUFOR-a?
Ono što je za Vejnovića “promjena stava RS-a”, za Đuru Kozara je “opstrukcija”. “Dolazak Stoltenberga u Sarajevo potvrđuje da je NATO-u stalo do BiH kao članice Partnerstva za mir iako je njeno približavnje Savezu zbog opstrukcija iz RS-a u izvjesnom zastoju”, kaže Kozar.
On upozorava da Komisija za saradnju sa NATO-om ne radi, da zbog nedostatka konsenzusa u Vijeću ministara još nema ovogodišnjeg Programa reformi, ali da NATO ipak “ne odustaje od BiH”. “Ako u našem atlantskom putu ima nedosljednosti – NATO je dosljedan i ne odustaje, jer mu je bitno da BiH bude pod njegovim ‘kišobranom’, a ne pod uticajem ruske politike”, kaže Kozar.
“BiH još nije u NATO-u, ali je NATO u BiH”, kaže sagovornik DW-a objašnjavajući to prisustvom EUFOR-a u čijem su sastavu pretežno vojnici iz država članica NATO-a. Kako Rusija može osporiti mandat EUFOR-a u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, razmišlja se o alternativama, a najizglednija je – upravo NATO.
“Ako eventualno Vijeće sigurnosti UN-a ne bi dalo saglasnost za produženje misije EUFOR-a u 2024. godini, misiju čuvanja mira u BiH, na temelju Dejtonskog sporazuma, nastavio bi NATO koji je i predao mandat EUFOR-u i koji je još početkom ove godine izrazio zabrinutost zbog separatističkih postupaka i retorike podjela u BiH”, pojašnjava Đuro Kozar.
Popuštanje tenzija
Banjalučki profesor Duško Vejnović vjeruje da bi predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH ipak mogla doprinijeti smirivanju nacionalističkih strasti.
“Posjeta Stoltenberga je i te kako važna jer se pitanja stabilizacije i mira u BiH podižu na viši nivo. To bi sigurno doprinijelo suzbijanju nacionalizama i ekstremizama što bi na kraju moglo rezultirati funkcioniranjem institucija, odnosno pravne države”, smatra sagovornik DW-a.
