Vlast u entitetu Republika Srpska više od pola godine povlači konkretne poteze kojima želi promijeniti ustavopravni okvir Bosne i Hercegovine, izglasavanjem entitetskih zakona kojima se derogira država.
Konkretni potezi počeli su se povlačiti nakon ljeta prošle godine, kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio izmjene Krivičnog zakona koje se odnose na zabranu negiranja genocida. A da taj zakon ima efekta pokazuje da zvaničnici poput Milorad Dodika i sličnih izuzetno vode računa o tome kako komentiraju temu genocida u Srebrenici.
Međutim, sporan je pravni okvir u Republici Srpskoj. Naime, Narodna skupština tog entiteta je u ljeto prošle godine donijela poseban zakon kojim se odbacuju izmjene Krivičnog zakona BiH, a koje se odnose na zabranu negiranja genocida.
Predsjednica RS-a Željka Cvijanović (SNSD) je u oktobru prošle godine potpisala ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH. Dakle, tim činom entitet je odbio da prihvati primjenu državnog zakona i time narušio pravni poredak. Preko toga je prešao i OHR i međunarodna zajednica, i sve s ezavršilo na verbalnoj osudi takvog poteza.
Međutim, vlast u RS-u nije stala na tome, do kraja 2021. pokrenuli su niz inicijativa i zaključaka s prijedlozima zakona kojima žele državne ovlasti preuzeti na sebe.
U decembru je Cvijanović potpisala novi ukaz i to o proglašenju Zakona o lijekovima i mdicinskim sredstvima RS-a, čime su se usprotivili radu i djelovanju državne Agencije za lijekove. Taj zakon je dakle usvojen, potpisan i objavljenu Službenom listu. Na snagu će stupiti 29. juna ove godine.
Decembar je bio mjesec kada je vlast RS-a bila naročito inspirisana u antidržavnom djelovanju, pa su u NSRS-u usvojili više zaključaka kojima su pozvali Vladu RS-a da u narednih šest mjeseci radi na izradi i donošenju entitetskih zakona o Upravi za indirektno oporezivanje, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a te oružanim snagama, odnosno entitetski zakon o odbrani i sigurnosti.
Vrijeme za te antidržavne poteze i dalje teče, a vlast entiteta nije sankcionisana izuzev verbalne kritike.
I treći antidržavni potez, kojim se narušava Ustav i odluke Ustavnog suda BiH dogodio se jučer. Cvijanović je potpisala i ukaz o proglašenju zakona kojim RS želi legalizovati nezakonito otimanje državne imovine. Riječ je o Zakonu o nepokretnoj imovini u RS-u koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Taj zakon je NSRS usvojila 10. februara, a na snagu bi trebao stupiti vjerovatno za osam dana.
Suština je da se ovim zakonom obavezuju institucije RS-a da imovinu BiH knjiže na entitet, bez obzira što je presuda Ustavnog suda BiH drugačija.
Dakle, antidejtonsko i antidržavno djelovanje vlasti u RS-u nije usporila ni nova geopolitička klima nakon ruske agresije na Ukrajinu. Milorad Dodik i njegovi politički partneri ne odustaju od podrivanja države. U međuvremenu je dobio samo sankcije Amerike, a one iz Evropske unije vjerovatno i neće jer ne postoji konsenzus. Ono što je moguće jesu individualne sankcije pojedinih država.
Na ovakve poteze međunarodna zajednica, ali i OHR nerijetko izgledaju i smiješni s obzirom da ne odustaju od verbalnog prijekora Dodika, ali su u praksi nevidljivi, dok vlast RS-a čini sve da BiH učini nefunkcionalnom, da je uruši iznutra.
Alat da spriječi ovakvu politiku ima visoki predstavnik koji može koristiti svoje Bonske ovlasti i to je čini se jedini efikasan metod koji se može primjeniti. Međutim, visoki predstavnik Christian Schmidt je i dalje vrlo uzdržan i vjeruje da će savjetima i opomenama promijeniti politiku Milorada Dodika, koju on gradi deceniju i po.
Izvor: Klix
