Privrednici u Bosni i Hercegovini, kao jedan od velikih problema u poslovanju, često ističu duge i komplikovane procedure dobijanja različitih dozvola koje uslovljavaju početak građevinskih projekata. Dok se domaće kompanije bore sa šumom različitih propisa, neke od stranih kompanija koje rade u BiH u velike građevinske projekte ulaze bez neophodnih dozvola.
“Voda se tamo skuplja, na par mjesta je pukla i hala na ploči tako da najvjerovatnije ćemo se morati obratiti inspekcijama jer ne možemo s njima nikakav dogovor da postignemo, samo kažu da ih ništa ne interesuje i da to nije njihov problem”, priča privrednik Semir Ajanović.
Ovo je samo jedna od brojnih primjedbi građana koji žive i rade u blizini gradilišta koridora Vc, poddionica Poprikuše – Nemila koju gradi strana kompanija „Čengiz“. U naselju Donja Golubinja ova kompanija je pustila u pogon betonaru koja, kako smo utvrdili, nema okolinsku dozvolu. U resornom kantonalnom ministarstvu kazali su nam da je kompanija Čengiz u junu prošle godine podnijela zahtjev za okolinsku dozvolu za betonaru kapaciteta 90 kubika na sat.
Struka ovakve pojave smatra nedopustivim s obzirom na to da je betonara takvog kapaciteta ozbiljno industrijsko postrojenje zbog čega je neophodno kroz okolinsku dozvolu obezbijediti zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva.
“Zato što se beton proizvodi iz minimalno tri komponente, ili agregata kako naš narod kaže. Šljunak ili pijesak, cementa i vode, naravno uz to idu brojni aditivi i ozbiljan tehnološki proces od pripreme sirovina, miješanja, homogenizacije i do ugradnje samog betona tako da takav tehnološki proces ima ozbiljan uticaj i na zrak i na tlo i na vodu”, pojašnjava profesor na Odsjeku za hemijsko inžinjerstvo UNZE Ilhan Bušatlić.
U Autocestama FBiH ističu da navedena betonara nije industrijsko postrojenje, ni privremeni objekat, već objekat potreban za građenje čija je namjena regulisana zakonskom legislativom, kao i to da se sve radi po zakonu. Zbog čega je Čengiz tražio okolinsku dozvolu pitanje je koje se logički postavlja. Ovakav stav investitora ne iznenađuje novinare koji godinama prate rad kompanije Čengiz u BiH.
“Gleda se kroz prste na njihove greške u izvedbi radova. Evo sjetimo se posljednji primjer je bio vijadukt Donja Gračanica gdje je, unatoč tome da postoje nedostaci na mostu, na kraju resorno ministarstvo promijenilo članove komisije da bi konačno dobili potpis iako nisu izvršene korekcije koje su bile potrebne”, ističe novinar magazina Žurnal Amarildo Gutić.
Sve navedeno, što dovodi u sumnju zakonitost rada kompanije Čengiz, na lokalitetu Donje Golubinje na izgradnji autoceste kroz BiH, pokušali smo provjeriti slanjem pismenih upita. Odgovore nikada nismo dobili, a dolaskom na ovaj lokalitet dobili smo prijetnje zaštitara da će o svemu obavijestiti policiju. Policija nije došla, a kako nam kažu ogorčeni mještani, ne dolaze ni inspekcijski organi koji bi trebali utvrditi da li se krše zakoni Bosne i Hercegovine na gradilištu u Donjoj Golubinji.
