Dok političari usaglašavaju politike, negativan prirodni priraštaj i iseljavanje iz BiH, dovodi do gubitka stanovništva od jedan i po posto svake godine, procjene su UN-a. Sve je više starijih, a sve manje novorođenih. U Bosanskom Grahovu tako je prošle godine rođena samo jedna beba.
Doći će dan kada će u Bosanskom Grahovu školsko zvono zamijeniti muk i tišina, kažu mještani. U prvi razred upisana su tek četiri prvačića, a u prošloj godini rođena je samo jedna beba. Naspram 29 umrlih. Bolji život u ovoj opštini već dugo je na čekanju. Mladi moraju ići kilometrima dalje kako bi ostvarili osnovne životne potrebe.
“Svaki dan sve više umiru ljudi, grad umire. Mladi nemaju perspektivu. Moraju ići za poslom, hljebom. Šta da vam kažem…”, priča nam mještanka Bosanskog Grahova Dobrila Kudra.
Od prijeratnih 9.000, danas u Bosanskom Grahovu živi tek oko hiljadu stanovnika. Kuće se ne obnavljaju, povratka nema. Zatvorene stare trafike i brojne ruševine stalni su dekor uz ulice koje su ionako sablasne i puste.
“Živi se jako teško, bez nekih poslova, firmi koje će zaposliti pogotovo te mlade ljudi. Bez banke, bez Doma zdravlja sa ambulantom. Ne znam šta bih vam rekao. Zaista se teško živi danas ovdje”, navodi načelnik Općine Bosansko Grahovo Uroš Đuran.
U Federaciji je lani, u prvih deset mjeseci, rođeno 15.835 beba, a umrle su 19.943 osobe. U RS taj broj je nešto manji. Kada se tome pribroji iseljavanje mladih – statistika kaže kako država samo u godinu dana izgubi po jedan cijeli grad. Bijela kuga je gotovo stalno stanje.
“Potpore privatnim vrtićima, besplatan školski prijevoz, subvencija prve stambene nekretnine – sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, kantona”, ističe gradonačelnik Livna Darko Čondrić.
Kanton 10 koji je prostorno i najveći u Federaciji od 2018. nije povećavao dječiji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen tako što je pri usvajanju ovogodišnjeg budžeta osiguran amandman vrijedan 1.400.000 KM prema kojem se doplatak povećava sa 30 na 50 KM po djetetu.
“Opština Bosansko Grahovo je prije 10-12 godina donijela odluku o podsticaju za novorođeno dijete koji iznosi 500 KM. Prošle godine je rođeno jedno dijete, pretprošle petero. Malo se rađa djece, malo je mladih”, navodi Đuran.
Iako u Bosanskom Grahovu nastoje pomoći mladim porodicama sa novčanim naknadama za novorođenu djecu, ovoj opštini, kao i mnogim drugim u BiH, dobro se ne piše. Posla nema, mladi odlaze, a pojedini dijelovi izgledaju kao da je rat tek stao, piše BHRT.