U Kazneno-popravnom zavodu u Zenici kaznu zatvora trenutno izdržava 714 zatvorenika, a u razgovoru za Klix.ba direktor zeničkog zatvora Redžo Kahrić nam je kazao kako se u zatvor unosila droga, kako zatvorenici mogu do udobnijih paviljona i šta sve rade unutar zatvorskih zidina.
Zatvorenici danas tokom boravka u zatvorima moraju imati sve uvjete, a ako ih nemaju, žale se međunarodnim institucijama kako su diskriminirani i ne dobivaju ono što ih sljeduje. S ciljem poboljšanja komunikacije i obostranog zadovoljstva Kahrić je uveo i međusobnu interakciju sa zatvorenicima koji u svakom trenutku mogu poslati anonimno pismo i tražiti određene uvjete ili informisati direktora Kahrića o određenim radnjama.Dolaskom na funkciju direktora, s obzirom na to da je u zatvoru zaposlen već 28 godina, spoznao je sve nedostatke i odmah djelovao. Poručuje da je otklonio sve probleme koje je na terenu vidio. Komunikacijom između zatvorenika i direktora za veoma kratko vrijeme u ovoj ustanovi napravljeni su pozitivni pomaci. Međutim, sloboda pisanja zatvorenika koji imaju određeni problem, a ne pišu direktoru, često pisma odnese na drugu adresu.
Najveći problem u zeničkom zatvoru bilo je unošenje narkotičkih sredstava, a u razgovoru za
Klix.baKahrić je ispričao gdje i na koji način su posjetioci unosili drogu u zatvorske zidine.
“Imao sam zadatak da spriječim unošenje narkotičkih sredstava u zatvor. To nam je bio najveći problem i maksimalno se borimo s tim. Tražio sam od svih da zajednički djelujemo, a kroz pisma sam saznao dosta informacija. U arhivu KPZ Zenica imamo određene informacije kako se droga unosila u zatvor. Kada krenete čitati ostanete zaprepašteni u čemu se sve unosila zatvorenicima, ali su sve metode otkrivene. Katanci za ormare, pistacije, orasi, Munchmallow, limun, banane, narandže, obuća, pa i u fabričkim pakovanjima sudžuke i suhog mesa, gusti sokovi… Ideja je zaista mnogo, ali osuđenici idu korak ispred nas, mi učimo od njih određene stvari naprednim tehnologijama sprječavamo nelegalne radnje”, govori Kahrić.Pojašnjava kako zatvorenici zbog lične prošlosti ne mogu biti u istom paviljonu s drugim zatvorenicima zbog čega se dosta pažnje posvećuje i međusobnim odnosima među zatvorenicima prije samog smještanja u paviljone.
“Neko ko bi možda trebao u paviljon 4, a nije dobar s nekim ko je već od ranije tu, smješta se u drugi paviljon, kako ne bi zajedničkim boravkom u istom paviljonu napravili organizovanu grupu ili određene probleme. Trenutno u paviljonu četiri, gdje se nalaze ‘posebni osuđenici’ osuđeni zbog terorizma i drugih stvari, borave 34 zatvorenika, a naši kapacitetu su za 62 osobe. Svakako, ako neko iz drugih paviljona krši kućni red, pravi probleme i ima određene prijave i oni se smještaju u paviljon 4”, govori Kahrić.
Za loše postupke svi se kažnjavaju, pa i uposlenici zatvora
Po dolasku na čelo ove ustanove Kahrić je nekoliko puta upozorio uposlenike da se drže zakona i svojih obaveza. Određeni su poslušali njegove neslužbene opomene, dok drugi nisu te su nakon drugog savjeta dobili disciplinske opomene i ostali bez posla. U 2018. godini protiv službenika je podneseno 20 disciplinskih prijava, i to 18 protiv namještenika i dvije protiv dva državna službenika. Striktan je i kada kaže da pravila “kuće” moraju poštovati i zatvorenici.
“Ne mogu shvatiti sudije koji pišu dopuste”
Najveći problemi s kojima se susreću jesu prekidi izdržavanja kazni i puštanje na dopuste osuđenika koji prema mišljenju stručnih timova Kazneno-popravnog zavoda Zenica ne zaslužuju te povlastice. Tako je Adnan Šerak nedavno pušten da roditeljima izreže drva, ali se nije vratio na vrijeme zbog čega je uhapšen i trenutno je u individualnom programu od 90 dana.
“On je prije tog dopusta bio na prekidu kazne, pokušali su ga ubiti i bio je u veoma teškom stanju. Ponovo je dobio prekid kazne od Kantonalnog suda i mi ne ulazimo u tu sudsku odluku. Međutim, obrazložili smo ko je on, kakav je, kakvo je ponašanje imao, a sud je nakon devet stranica našeg obrazloženja donio takvu odluku, a sve im je bilo jasno. Svakako, problem u radu nam predstavljaju i sudije ili sudinice koji daju prekid kazne osobama koje su pet puta zloupotrebili tu povlasticu i ponovo je dobiju. Moraju se zapitati jel to moguće i na osnovu čeka to rade pet puta, te zloupotrebe su nam najčešće u Unsko-sanskom kantonu”, pojasnio je naš sagovornik.Otvorenjem zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH rasteretit će se broj pritvorenih osoba u Kazneno-popravnom zavodu Zenica, a iščekuje se i gradnja zatvora na Igmanu. Podsjetimo, krajem decembra prošle godine federalni ministar pravde Mato Jozić je kazao kako bi se u Zenici trebao napraviti još jedan paviljon za 280 zatvorenika i nove učionice u kojima bi se mogli obrazovati dok izdržavaju svoje zatvorske kazne.
E.M. Klix
