Sumero je krovna organizacija za podršku osobama s intelektualnim teškoćama u Federaciji BiH. Realizuje niz programa i procesa, a ključni su proces deinstitucionalizacije osoba sa invaliditetom, te programi podrške, treninzi i edukacije za samostalan i društveno sadržajan život u lokalnoj zajednici. Sumero misija je zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama, s ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa podrške u lokalnoj zajednici.
Sumerov program Stanovanje u lokalnoj zajednici uz podršku, putem kojeg je do danas omogućen život u lokalnoj zajednici uz podršku za 150 osoba s intelektualnim teškoćama i drugim oblicima invaliditeta, postoji desetak godina u nekoliko Kantona. Sumero je izgradio i resursni centar u Vogošći, koji je namijenjen za adekvatnu podršku životu u zajednici osoba s invaliditetom i predstavlja resursni centar naše mreže širom BiH. To za osobe s invaliditetom znači obuku za samostalno življenje, profesionalnu rehabilitaciju i prekvalifikaciju te inspirativno mjesto i ugodan ambijent za jačanje mentalnog zdravlja i raspoloženja.
- Implementiramo programe za profesionalnu edukaciju, treninge, podrška smo i u zapošljavanju, a naročito nam je važno da članovi budu osnaženi za što samostalnije življenje. Programi koje implementiramo su fokusirani na sticanje samostalnosti i preuzimanje odgovornosti za vlastiti život. Za to su potrebne životne vještine. Fokusirani smo na individualni pristup. Korisnik ima potrebu onoliko koliko sam ne može da ostvari. Zbog toga je jako važna podrška države i donatora tako da ova priča bude razvojno orijentirana, obezbijediti zapošljavanje, rehabilitaciju na otvorenom ili zaštićenom tržištu rada. U tom kontekstu mi i tražimo donatore i resurse da se usmjere na jednu lokalnu zajednicu, na nekoliko korisnika, na program koji implementiramo. Zbog toga smo zahvalni na posjeti gospođi Đemili Talić Gabriel, kojoj smo prezentirali naše mogućnosti i kapacitete za budućnost- kaže Haris Haverić, direktor organizacije Sumero.
Đemila Talić Gabriel, uspješna poduzetnica, humanitarka i bivša počasna konzulica BiH u Australiji, je iznenađena da ovakav centar i ovakvi programi podrške osobama s invaliditetom postoje i u BiH, te je sretna što je imala priliku da ga posjeti i upozna se sa aktivnostima, ali i radom i životnim pričama korisnika podrške.
- Drago mi je što postoje osobe sa invaliditetom koje su uključene u kompletan proces proizvodnje organske hrane i koji zarađuju svoj novac. Svi potrošači u BiH bi sigurno trebali da obrate pažnju na ove proizvode i da ih kupuju jer će dobiti najkvalitetniji domaći i organski proizvod, a istovremeno dati podršku radu i trudu ljudi koji trebaju imati jednake šanse za život i rad. Moja porodica i ja ćemo sigurno biti redovni kupci ovih proizvoda – rekla je Đemila Talić Gabriel.
Naime, korisnici podrške se kroz socijalno preduzeće “Greens” bave uzgojem mikropovrća, začinskog bilja i jestivog cvijeća. Tridesetjednogodišnji Krim Mašala korisnik je centra i jedan od uposlenika organske plasteničke proizvodnje.
- Ja sam iz Goražda, a živim u Sarajevu. Svako jutro dolazim ovdje na posao, imam svoj plastenik, vodim brigu o povrću, sadim i zaljevam ga. Drago mi je što sam tu gdje imam puno društva i kolega – kaže Kerim.
Vedad Vajzović, predsjednik partnerskog udruženja ProREHA koje se bavi profesionalnom rehabilitacijom i osposobljavanjem osoba sa invaliditetom i direktor socijalnog preduzeća “Greens”, pojasnio je put koji osobe sa invaliditetom prođu nakon što Sumero provede proces deinstitucionalizacije i osoba s invaliditetom ima priliku nastaviti život u lokalnoj zajednici, a ne u instituciji.
- Udruženje ProReha dalje nastoji da procjeni preostale sposobnosti tih ljudi i u skladu s tim im obezbijedi adekvatnu obuku za buduće poslove za koje imaju afiniteta. Kroz proces obuke i osposobljavanja prolaze osobe sa intelektualnim i fizičkim invaliditetom, sa kombinovanim teškoćama, te nakon toga se traže poslodavci na otvorenom tržištu rada spremni da zaposle te ljude kako bi oni pored samog života u lokalnoj zajednici obezbijedili i neku vrstu prihoda, kako bi bili priznati i aktivni članovi društva. Oni preuzimaju život u svoje ruke i počinju da rade, naravno uz podršku naših asistenata. Provode stažiranje, imaju podršku na radnom mjestu, poslodavac im prilagodi radno mjesto i oni počinju sasvim normalno da funkcionišu i zarađuju platu- kaže Vedad Vajzović.
Socijalno preduzeće “Greens” pokrenuto je prije tri godine najprije kao zaštitna radionica u domenu organske proizvodnje začinskog bilja, mikropovrća i jestivog cvijeća.
- Ovaj posao smo profesionalno odradili i onda su renomirani kuhari u Kantonu Sarajevo prepoznali kvalitet naših proizvoda i počeli su to da kupuju. Logičan slijed je bio da registrujemo socijalno preduzeće d.o.o. koje će se baviti proizvodnjom i prodajom organskog mikropovrća, začinskog bilja i jestivog cvijeća. Danas imamo zaposlene tri osobe, imamo dvoje magistara poljoprivrede koji ih edukuju i uvode u posao, te rade s njima sve vrijeme. Naši proizvodi se mogu naći u velikim tržnim centrima u BiH, a naše proizvode uzimaju i hoteli i restorani visoke klase. “Greens” je odličan primjer kako se integracija osoba sa invaliditetom može u potpunosti provesti- naglašava Vajzović.
Osim aktivnosti koje korisnici imaju unutar centra, Sumero sarađuje i sa eksternim organizacijama za sport- fudbal, košarku, obrazovnim ustanovama i svim vrstama organizacija koje postoje u lokalnim zajednicama.
- Dosta smo zastupljeni u sportu, međutim, nigdje se ne eksponiramo na način da su to naši korisnici i da je to naš uspjeh, već je to uspjeh same osobe, imenom i prezimenom. Mi smo samo podrška da preuzme odgovornost za svoj život. Ovo što mi pionirski već godinama pokušavamo objasniti svim lokalnim zajednicama, pa i državi, jeste da je ovo normalan građanski pristup jednakim mogućnostima i šansama osoba sa invaliditetom u svim lokalnim zajednicama. Ne zagovaramo nikakve velike, već jednostavne životne priče. Međutim, dinamika procesa nije zadovoljavajuća. Državu BiH čeka dug put do ispunjenja obaveza koje je preuzela ratificiranjem Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom prije više od 10 godina- naglasio je Haverić.
