Povodom tridesete godišnjice postojanja Forum građana Zenica je prošle sedmice najavio niz aktivnosti pod imenom “Naših 30 godina građanskog aktivizma“, a koje simbolično prikazuje rad Udruženja od osnivanja 1992. godine pa do danas.
Jedan od prvih događaja je bila javna tribina “Govor-razgovor-dogovor=Društveno okupljanje i povezivanje”, a koja je održana jučer u Velikoj sali Gradskog vijeća u Zenici.
Javnu tribinu u ulozi moderatora pred oko 40 posjetilaca otvorio je predsjednik Foruma građana Zenica Muhsin Ibrahimagić, koji je predstavio goste-govornike na pomenutu temu.
Panelisti na tribini su bili prof. dr. Nerzuk Ćurak sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo, Velida Kulenović, novinarka radija FBiH, prof. dr. Samir Lemeš sa Politehničkog fakulteta Zenica i doc. dr. Mirza Džananović sa Filozofskog fakulteta Zenica.
– Naše društvo je društvo monologa, a ne dijaloga. Izgubili smo sposobnost slušanja. Neslušanje i apatičnost ne pomaže u razvoju društva niti rješavanju problema. Ohrabriti ljude da nešto mogu promijeniti nužno je za razvoj i lokalne i šire zajednice, pogotovo mlade ljude.
Prof. dr. Samir Lemeš istakao je da zbog nedostatka dijaloga, slušanja i djelovanja nisu uspjeli da se izbore za proglašenje zaštićenih područja oko Zenice, dok ima i pozitivnih primjera.
– Eko forum Zenica je imao ideju da se dio Smetova, Babinski sliv i Tvrtkovac proglase zaštićenim područjima za buduće i mlade naraštaje, ali zbog nedostatka dijaloga, slušanja i djelovanja druge osobe – partnera, ideja je često bila ometana ili spriječena da se u određenom roku realizuje što iznosim kao negativan primjer nepostojanja dijaloga i kulture slušanja. Kao pozitivan primjer dijaloga i komunikacije jeste priča sa Univerziteta u Zenici. Naša ideja bila je formiranje studijskog programa softverskog inžinjeringa koji je postao najatraktivniji na UNZE i zahvaljujući komunikaciji između jedne grupe entuzijasta, profesora i kolega ostvarili smo jednu ideju za koju mislim da je budućnost i lokalne zajednice, ali i šire.
Doc. dr. Mirza Džananović sa aspekta historije i kulturne baštine je kazao da prošlost mogu posmatrati kao kapital za lijepu budućnost.
– Jedna od posljednjih UNESCO konvencija jeste Konvencija o različitosti. Upravo ova Konvencija je u našoj prošlosti bila svakodnevnica iz koje smo tada, a možemo sigurno i sada, uzeti nešto korisno i lijepo za budućnost. Veliki broj ljudi koji nisu rođeni Zeničani su unaprijedili ovaj grad kroz institucije, fabrike ili svojim ličnim radom i zalaganjem što govori o tome da je u ovom gradu postojalo nebrojeno puno drugih identiteta koji su našli svoj prostor u Zenici i da je njihov doprinos ogroman.
Novinarka sa radija FBiH Velida Kulenović je govorila o utjecaju digitalizacije i društvenih mreža kao sredstva za komunikaciju.
– Razvojem tehnologije mladi su sa forme komunikacije uživo prešli na komuniciranje putem društvenih mreža jer time vjerovatno imaju manje straha. Pojavom društvenih mreža dostupno je nevladinim organizacijama da budu više angažovani i lakše vidljivi javnosti, te da lakše komuniciraju sa drugim organizacijama ili nekim od nivoa vlasti.
Javna tribina “Govor-razgovor-dogovor” završila je interakcijom između gostiju-govornika i pojedinaca iz publike, a predsjednik Foruma građana Zenica Ibrahimagić je kazao da nakon večerašnje posjećenosti vjeruje da je ovo tek početak, te da će u budućnosti biti još sličnih javnih tribina u organizaciji Foruma građana Zenica.
Izvor: zenit.ba
