Home » ISTRAŽIVANJE O MEDIJSKIM SLOBODAMA U BIH: Građani najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama, a najmanje političarima

ISTRAŽIVANJE O MEDIJSKIM SLOBODAMA U BIH: Građani najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama, a najmanje političarima

Fondacija Friedrich-Ebert-Stiftung u saradnji sa Udruženjem BH novinari već tradiconalno radi izvještaj na temu Medijskih sloboda u BiH. Ove godine istraživanje je urađeno tokom trajanja pandemije i pokazalo se da ljudi sve više vjeruju medijima, ali i da raste broj onih koji po informacije dolaze na portale.

Prema ovom istraživanju 2020. godini građani BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (77%), a zatim nevladinom sektoru (66%), međunarodnoj zajednici (63%) te institucijama vlasti (55%). Političke stranke i političari nailaze na najmanje povjerenje od strane građana.

Na nivou entiteta je prisutna ista slika. Ipak, kada se podaci porede sa prethodnom 2019. godinom sve institucije imaju rast povjerenja kod građana. Pa tako, najveći rast povjerenja ostvaruju nevladin sektor, mediji, međunarodna zajednica te političke stranke. Nešto manji rast u povjerenju ostvaruju vjerske zajednice, institucije vlasti te političari.

„Građani BiH kao i zasebno entiteta su puno zadovoljniji radom medija i novinara u FBiH i RS  u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio ispitanika smatra da sloboda medija u FBiH uopće nije ili je djelomično prisutna. Slična situacija je i u RS gdje većina građana smatra da ne postoji sloboda medija. Kao i prethodne godine, više od polovine građana BiH smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH. S druge strane, dolazi do pada u percepciji građana da su finansijska zavisnost, nedovoljna profesionalnost te neadekvatan zakonski okvir dodatne prepreke slobodnom radu medija u BiH. Slična je situacija je i na nivou entiteta“, stoji u ovom istraživanju.

Prema mišljenju građana BiH, političari i političke stranke imaju ubjedljivo najveći uticaj na rad medija u BiH. Zasebno gledani entiteti takođe pokazuju slične rezultate kao nivo BiH.

„U dosta manjoj mjeri građani smatraju da vlasnici medija i urednici te biznismeni imaju utjecaj na rad medija. Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava medijskih sloboda. Najveći dio ispitanika smatra neprihvatljivim svaku vrstu napada na novinare. Nema značajne razlike u odnosu na prethodnu godinu. Većina ispitanika smatra da je rad novinara u BiH politički motiviran, ali ipak očigledan je pad takvog mišljenja u odnosu na prethodnu godinu“, utvrdilo je ovo istraživanje.

Dodaje se da gotovo svaki treći ispitanik smatra da su teme o kojima bh. novinari izvještavaju dobro odabrane te da pokrivaju glavna interesovanja građana. S druge strane, sve više građana (58%) smatra da postoji određen broj tema koje se ne obrađuju dok 14% smatra da bh novinari uopšte n obrađuju teme koje najviše interesuju građane (prisutan jasan pad u odnosu na prethodnu godinu).

„Građani u dobroj mjeri, nažalost, još uvijek smatraju da su napadi na novinare opravdani, ali se trend takvog mišljenja ipak smanjuje od 2018. Građani BiH uglavnom smatraju da su svakodnevni život građana, zdravstvo, ekonomske teme, obrazovanje te socijalne teme, teme koje bi novinari trebali obrađivati više nego sada. S druge strane, korupcija i kriminal, vjerske teme, teme revijalnog karaktera i političke teme su teme za koje građani BiH smatraju da ne trebaju biti na dnevnom redu novinara u BiH“, ističe se.

Ispitivanje je utvrdilo da najveći dio građana BiH smatra da bi za unapređenje novinarskog rada kriteriji za ulazak u novinarsku profesiju trebali biti oštriji kao i unapređenje samog sistema obrazovanja novinara.

„Također, trećina ispitanih smatra da je potrebno osigurati bolju primjenu zakona o zaštiti prava novinara. Gotovo većina ispitanika se uglavnom najviše informira putem televizije i interneta te generalno smatra internet jako važnim ili važnim medijem za informisanje javnosti. Većina građana smatra kako treba ukinuti pretplatu javnim RTV servisima te osigurati njihovo financiranje iz proračuna“, utvrđeno je.

BUKA MAGAZIN