Evropska unija u Bosni i Hercegovini organizirala je jučer u Zenici javnu diskusiju pod nazivom “Pravo na pravdu u Zenici: Procesuiranje korupcije-kako do više presuda i većeg povjerenja građana?“, na kojoj su sudjelovali predstavnici pravosudnih institucija i organizacija civilnog društva, zatim medija te građani i građanke tog grada i Zeničko-dobojskog kantona.
Javna diskusija imala je za cilj da se čuju glasovi građana o relevantnim pitanjima u vezi s vladavinom prava u BiH, kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu prema članstvu u EU, a Zenica će biti jedna od osam lokalnih zajednica u kojima će se razgovarati o unapređenju vladavine prava u BiH kroz mnogobrojne projekte.
Šef Odjela za vladavinu prava pri Uredu EU u BiH Alfredo Strippoli podvukao je kako je jačanje vladavine prava u ovoj zemlji od kritičnog značaja za “očekivane reforme da bi BiH mogla mogla postići napredak na putu ka EU”, a da je prošlogodišnja dodjela kandidatskog statusa značila prepoznavanje evropskih aspiracija građana BiH.
-To je bio signal EU da mi vjerujemo u evropsku budućnost ove zemlje. Ova zemlja ne može sebi više priuštiti godine stagnacije i vrijeme je da lideri ove zemlje, kao i predstavnici pravosuđa, postignu konkretan napredak. Svi zavrnuti rukave i potruditi se da svi građani ove zemlje imaju svoje pravo na pravdu – podvukao je Strippoli.
Istakao je kako treba postići bolje rezultate u procesuiranju visoke korupcije i organiziranog kriminala te da to može postići samo nezavisno pravosuđe i policija, što je nužno postići, kao i da politički zvaničnici “budu hrabri i posvećeni svom zadatku”.
Predsjednica Kantonalnog suda u Zenici Snježana Čolaković istakla je kako je na čelu ove institucije od 2013. godine te da je transparentnost za pravosuđe posebno važno. Ovaj događaj, dodala je, iskoristit će da ukaže na dobre prakse zeničkog suda, ali da će i pažljivo slušati predstavnike civilne vlasti, advokatske zajednice…
-Sve ono što čujem, to će biti poseban predmet analize u Kantonalnom sudu u Zenici. Probleme koje čujem, trudit ću se da ih riješim. Teme koje su na dnevnom redu su vrlo značajne, a transparentnost za pravosuđe posebno je važna. To je uostalom strateški cilj našeg suda već od 2020. godine i tu transparentnost postižemo kroz transparentan rad s javnošću prokativnom i reaktivnom komunikacijom i unapređenjem praktične nastave – kazala je Čolaković.
Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala “jedan je od najvećih izazova s kojima se naša zemlja suočava”, a tim predmetima, podvukla je, Kantonalni sud u Zenici daje posebnu pažnju te da garantuje kako su organizacijski i resursno vrlo spremni da se bave takvim predmetima, koji znaju biti vrlo teški i izazovni.
-To su predmeti s velikim brojem optuženih lica, kojima se na teret stavlja veliki broj krivičnih dijela, ali mi imamo i ljudske i materijalne resurse da se s tim borimo. Ja mislim da se mi s tim borimo relativno dobro. Ne kažem da je idealno, jer prostora za napredovanje ima i na tome će se raditi u narednom periodu – najavila je Čolaković.
Kantonalni sud u Zenici će, dodala je, za sudski postupak “u predmetu u kojem se pojavljuje 12 optuženih”, uskoro prebaciti u sudnicu Općinskog suda Zenica, s kojim su već potpisali memorandum. Čeka se samo da još novi, nadograđeni dio zgrade Općinskog suda Zenica bude zvanično “primljen od strane građevinskih stručnjaka”.
-Da bi se povećao broj predmeta, mora biti povećan broj optužnica. Veći broj optužnica, veći je broj presuda, a mi moramo na tim predmetima raditi izuzetno efikasno – istakla je.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je kako je koncept “Ideje prava za pravdu” više puta organizovan te da je to jedna jako dobra platforma, koja je dala priliku predstavnicima nevladinog sektora, aktivistima i građanima da govore s predstavnicima pravosudnih organizacija na državnom nivou.
-Jako je malo povjerenja građana ove zemlje, novinara, aktivista u ono što rade pravosudne insitucije. I to je, zaista, jedinstven pristup da se otvori dijalog i da se natjeraju predstavnici pravosudnih instutucija da razgovaraju više sa nama – kazao je Džidić, koji je bio jedan od uvodničara i moderatora današnjeg skupa u Zenici, a koja je prva od planiralih osam lokalnih zajednica u kojima će biti održani ovakvi sastanci.
Generalni problem pravosuđa u BiH, napomenuo je, jeste “njegova zatvorenost”, odnosno odbijanje da se uđe u konstruktivan dijalog s medijima, organizacijama civilnog društva…
Pravosuđe, podvukao je, mora da shvati da je tu da bude servis građanima i da mora komunicirati putem medija, jer ne postoji drugi način da građani dobivaju informacije koje ih zanimaju. Džidić je ocijenio kako je pravosuđe zarobljeno te da je “produžena ruka politike”.
-Ono o čemu je važno da se razgovara, jesu sistemska rješenja. Ono što je važno sada i što je usvojeno na Vijeću ministara BiH i uskoro će biti pred parlamentom, jesu izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koje bi trebale uvesti bitna unapređenja u smislu kontrole imovine sudija i tužilaca te bitne promjene u smislu transparentnosti imenovanja, a posebno rukovodilaca ovih institucija. Važne su te promjene, a onda i medijski odgovor da se sistemski monitorišu ti procesi, kada dođe do njih – kazao je Džidić.
Zato je, smatra, važno čuti što više primjera problema s lokalnog nivoa, a koji dovode do “zarobljenosti pravosuđa”.