Prvi dan Kurban ili Hadži Bajrama proslavit će se u petak 1. septembra, saopšteno je iz Islamske zajednice.
Ovaj veliki praznik, nazvan i praznik žrtve, muslimani slave četiri dana, a vezan je za obred Hadždža, koji je jedan od pet osnovnih dužnosti muslimana.
Odlazak u Mekku je pokloničko putovanje koje muslimani po pravilu moraju posjetiti bar jedanput u životu, a oprošteno je bolesnim ljudima i ljudima bez prihoda.
Prvog dana Bajrama završavaju se ceremonije hodočašća Kabe u Meki, pa brojni hodočasnici masovno idu na ovo sveto mjesto.
Za vrijeme Kurban-bajrama muslimani kolju kurban (ovna) i dijele ga sirotinji, komšijama i rodbini prema utvrđenim pravilima: trećina sirotinji, trećina prijateljima i komšijama i trećina porodici. Ako neko ima veliku porodicu može sve zadržati za sebe, ali može i podijeliti svo kurbansko meso.
Zadržavanje svega za sebe nije u duhu pomaganja drugima, ali ipak ova mogućnost je ostavljena kao olakšica onima koji izdržavaju velike porodice i nemaju dovoljno sredstava za to, a ipak bi htjeli da ispoštuju ovu dužnost.
Klanje kurbana, odnosno žrtvovanje prisutno je kroz sve svjetske kulture i civilizacije. Sama simbolika kurban Bajrama temelji se na žrtvi i bogobojaznosti.
Sama svrha kurbana je ponovo proživjeti oslobođenje zarobljavanjem sebe Božijom riječju, njegovom voljom i zakonom. To se, prema vjerovanju muslimana, najbolje vidi za vrijeme hadža, kada se kurban Bajram slavi, a to je vrijeme najčvršće ujedinjenosti ljudskih duša oko zajedničkog cilja, događaja koji predstavlja jedinstvenu sliku jednakosti i bratstva na Zemlji.
Odlazak u Mekku je jedna od pet osnovnih stubova Islama, pored šehadeta (svjedočiti da je Bog jedan i jedini, i da je Muhammed Božji rob i Božji Poslanik), namaza (molitva pet puta dnevno), zekata (godišnji prilog izdvajanja sirotinji) i zauma (potpuni post zu mjesecu Ramazanu).
Visocka.ba
