Home » Mladi u BiH teško do vlastitog stana: Dizanje kredita jedini način, samo četiri vlade nude pomoć

Mladi u BiH teško do vlastitog stana: Dizanje kredita jedini način, samo četiri vlade nude pomoć

Blizu 85 posto mladih bračnih parova u BiH živi kod roditelja, jer nemaju dovoljno sredstava da sebi priušte najam, a kamoli kupovinu stana, pokazatelji su istraživanja nevladinih organizacija. Cijene stanova po metru kvadratnom su u prosjeku 2.000 KM, dok su prosječne plate blizu 870 KM u FBiH, a 830 KM u RS-u.
Krov nad glavom je jedan od osnovnih uvjeta za samostalan život mladih parova, ali je ujedno nerijetko samo san. Stopa razvoda je posljednjih godina drastično povećana, natalitet je u konstantnom padu, a sve veći broj mladih odlazi iz BiH. Pojedine vlade pokušavaju pomoći mladima, ali to nije dovoljno. Ukoliko žele riješiti stambeno pitanje, mladi moraju podići kredite u bankama i vraćati ih godinama.

Tri programa pomoći u KS

Vlada Kantona Sarajevo prednjači u projektima koji se tiču stambenog zbrinjavanja mladih. Već devet godina se donosi Odluka o kategoriji osoba, uslovima i kriterijima za rješavanje stambenog pitanja kupovinom stana pod povoljnijim uslovima, koja se odnosi prvenstveno na mlade osobe koje prvi put kupuju stan.

“Vlada donosi tu odluku, a Skupština usvaja. Posljednja je donesena prošle godine, ali je trenutno uslovno rečeno u zastoju. Blizu 450 stambenih jedinica je prodato pod povoljnim uslovima raznim kategorijama, prije svega mladima, ali i drugim građanima koji su ispunjavali uvjete, a to je starosna dob koja je pomjerena na 50 godina. Stanovi su bili na Rosuljama (170 – prodato), Dobrinji V (280 – prodato) i u Ilijašu (10 stanova koji nisu prodati). U ovom trenutku nismo obnovili odluku jer radimo na pronalasku lokacija na kojima bismo izvršili predinvestiranje i osigurali novi fond stambenih jedinica te nastavili javni poziv. Ove godine imamo raspoloživo 400.000 KM”, kazao je za Klix.ba ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Čedomir Lukić.

Drugi projekt se odnosi na zakup uz obaveznu kupoprodaju stana. Zamišljen je da se osiguraju stambene jedinice koje će investitori davati u zakup aplikantima, a oni će 10 godina plaćati zakupninu u okviru koje je dio otplate vrijednosti stana utvrđene na početku. Nakon 10 godina korisnik stana je u obavezi da taj stan otkupi, odnosno da plati ostatak sredstava i postane vlasnik.

“Takav projekt nije doživio veliki razvoj jer smo osigurali pet stanova na lokalitetu Rosulja. Imali smo sedam aplikanata, ali su samo četiri prihvatila aranžman s fondom. U dijelu finansiranja tih stambenih jedinica Vlada i Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša učestvuju s 10 posto vrijednosti 10 mjesečnih rata koje plaćaju. Svake godine Ministarstvo uplaćuje ta sredstva Fondu za stambeno zbrinjavanje koji je investitor za ova četiri stana”, rekao je.

Zadržati mlade

Istakao je da nisu imali ni zainteresovanost investitora koji već imaju izgrađene stanove i prodaju ih na ovaj način. Treći projekt je u pripremi, a njime bi se subvencionirala kupovina stanova ili kuća mladima. Nije poznato da li će ministarstvo subvencionirati kamate za kredite koje mladi podižu ili učestvovati novcem. U te svrhe imaju 300.000 KM.

“Ovo je problem koji je vezan za najširi broj građana, ali prioritet su nam mladi, jer želimo te mlade osobe zadržati na ovim prostorima, pomoći im u rješavanju egzistencijalnog pitanja kako ne bi odlazili kao što nam se to dešava”, istakao je Lukić.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona već nekoliko godina sprovodi program putem kojeg nudi olakšice mladima za kupovinu stana. Mladi dižu kredit u ASA Banci po nižim kamatnim stopama. Do sada je na ovaj način kupljeno više od 100 stanova. Vlada je žirant mladima, a prednost imaju doktori nauka, uspješni sportisti i slično. I ove godine je potpisan sporazum koji će stupiti na snagu u augustu.

Goražde nastavlja gradnju stanova

Vlada Bosansko-podrinjskog kantona već je realizovala izgradnju jednog objekta za mlade Lamele H-2 u Goražadu koja je već useljena, a trenutno se radi na okončanju procedura za izgradnju dva nova objekta Lamela H-3 i Lamela H-4. Riječ je o kupovini po povoljnim uvjetima, gdje je cijena metra kvadratnog 900 KM. Također, pri prvoj kupovini stana ne plaća se porez na promet nepokretnosti.

Unsko-sanski kanton ima veliki problem s odlaskom mladih. Veliki broj učenika školuje se kako bi pronašlo posao van BiH. Više od 50 posto mladih u ovom kantonu je nezaposleno. Nažalost, velikih olakšica za mlade, kada je rijč o stambenom zbrinjavanju, nema, osim kada je riječ o boračkim kategorijama i porodicama šehida.

U Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Posavskom, Livanjskom i Zapadnohercegovačkom kantonu također ne postoje olakšice niti programi.

RS vraća kamatu

Kada je riječ o RS-u, Vlada ovog bh. entiteta subvencionira stambene kredite mladima od 2000. godine, a nude i niže kamatne stope. U 2015. godini Vijeće ministara BiH je uzelo zajam od Razvojne banke u iznosu od pet miliona eura u ove svrhe. Vlada RS subvencionira kamatne stope. Samo u Banjoj Luci do sada je zahvaljujući ovim kreditima stambeno pitanje riješilo 2.300 bračnih parova.

Nažalost, većina mladih je primorana da stan kupi putem kredita koje podižu u komercijalnim bankama. Kamatne stope u vrijeme akcija se kreću od tri i nešto do četiri i nešto posto. Ukoliko želite podići naprimjer 100.000 KM, vraćate blizu 160.000 KM, a mjesečna rata je blizu 660 KM. To je mnogima misaona imenica imajući u vidu da je stopa nezaposlenosti mladih u BiH veća od 60 posto, a da veliki broj njih radi za platu koja ne prelazi 600 KM.

Hrvatska plaća pola rate kredita

Za razliku od naše zemlje, u Hrvatskoj je usvojen Zakon o subvencioniranju stambenih kredita . Država će četiri godine plaćati pola rate kredita za kupovinu prvog stana ili kuće, a ako osoba dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete rok će se produžiti za još dvije godine.

Prema ovom zakonu, od 1. augusta banke će klijentima za nove kredite morati ponuditi i mogućnost fiksne kamatne stope, dok u BiH banke mogu ponuditi kamatne stope koje žele jer ne postoji zakon kojim bi se regulisala ova oblast.

Klix.ba