Vjera, tradicija i domovina, tri su osnovne poruke vjersko-kulturne manifestacije “507. Dani Ajvatovice”, koja će sutra imati svoj vrhunac tokom tradicionalnog pohoda konjanika, bajraktara i pješaka, odnosno centralne svečanosti.
Tradicionalni pohod
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Poslije prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
– Vjera jer je sastavni dio našeg identiteta, bez vjere ne bismo bili to što jesmo. Tradicija – jer je ona vrlo važna. Svaki narod opstoji na svojoj tradiciji. Bez tradicije bi gubili svoj identitet. Naravno, mi trebamo uzeti ono pozitivno iz tradicije. I, treća poruka, domovina! Domovina je važna jer mi Bošnjaci imamo jedinu domovinu BiH. Moramo stalno razvijati svijest o važnosti očuvanja domovine. Naravno, sa svim drugim bh. narodima. Naš narod je opredijeljen za suživot, toleranciju i saradnju. Bilo je kroz historiju pokušaja da nas se ukloni s ovih prostora. Međutim, odlučni smo da ostanemo u svom i da, zajedno sa drugima, uradimo sve da ova država i društvo budu prosperitetni i jednaki za sve njezine građane – kazao je za INS Ahmed ef. Adilović, muftija travnički i predsjednik Organizacionog odbora “507. Dana Ajvatovice”.
Govoreći o planovima za naredne godine, dodao je da je Ajvatovica već dostigla značajan nivo i prešla okvire države.
– Ona je internacionalna manifestacija. Ima svoj hod. Imamo tradicionalne segmente Ajvatovice i svake godine nešto novo dodajemo. Sve na fonu očuvanja vjere, tradicije i domovine. Trudimo se da ti sadržaji budu što kvalitetniji. Sve što je dobro, lijepo i pozitivno – istakao je Adilović za INS.
Uputio je čestitku svih saradnicima na projektu dana Ajvatovice.
Danas u popodnevnim satima očekuje se dolazak konjanika i drugih učesnika manifestacije u Donji Vakuf, što su završne pripreme pred sutrašnju centralnu svečanost.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Derviš i učenjak
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
ins.ba
