Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine je 77. godišnjicu kontinuiranog rada i postojanja te ujedno i Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH obilježila svečano, promocijom publikacije “NUBBiH 76 godina u misiji kulture, obrazovanja i nauke”, te izdanjem malog biografskog leksikona “160 godina bosanskohercegovačkih naučnika/naučnica”.
Direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina je, uz dobrodošlicu gostima svečanosti – profesorima, akademicima, članovima, ministrici za visoko obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Aleksandri Nikolić, pomoćniku federalnog ministra obrazovanja i nauke Jasminu Brankoviću, ukazao na važnost NUB-a BiH – institucije koja je već 77 godina u misiji kulture, obrazovanja i nauke.
Podsjetio je da je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH spaljena u zgradi Vijećnice 1992.godine. Iako je institucija kulture od državnog značaja, NUB BiH nema riješen pravno-finansijski status, a kako je Ovčina podsjetio, bespravno je istjerana iz Vijećnice i smještena u neuslovnu zgradu kasarne, sada Kampusa UNSA.
Ipak, naglasio je, kolektiv NUB-a BiH ostaje u misiji čuvanja i promoviranja onoga što je neupitna zajednička vrijednost.
– Dobro opremljena biblioteka može uvesti čitatelje u mnoge nove svjetove i pomoći im da postanu informiraniji građani. Biblioteke su također izvrsni prostori zajednice gdje se ljudi mogu okupiti kako bi razmjenjivali ideje i zajedno učili i dolazili do novih znanja. Specijalne zbirke NUB-a BiH su nacionalni spomenik države BiH, što je naš ponos, ali i obaveza i odgovornost – kazao je Ovčina.
NUB BiH, dodao je, aktivno učestvuje u razvoju i promociji informaciono-bibliotečke djelatnosti.
U tom smislu je ministrica Nikolić kazala da danas u digitalnom dobu biblioteke trebaju da budu epicentar medijsko-informacijske pismenosti, te da svaki pojedinac mora biti svjestan, odnosno, pismen medijski i informacijski da bi mogao dati vlastiti doprinos izgradnji kvalitetnog društva.
– Ministarstvo za nauku i visoko obrazovanje KS pripremilo je, a Vlada usvojila Strategiju za razvoj medijsko-informacijske pismenosti u obrazovanje, i upravo smo bibliotekama dali strateško mjesto, pozicionirali ih kao epicentar svih događanja – kazala je Nikolić, te izrazila nadu da će to omogućiti jačanje kapaciteta biblioteka kako bi dobile mjesto koje su u društvu imale.
I profesor Branković je naglasio da su biblioteke jednako važne za obrazovanje te nauku i istraživanje, ali i za opću kulturu, te da je to nešto na čemu se mora raditi, posebno kada živimo globalnu eru digitalizacije.
– U čitav konglomerat digitalizacije društva uvodi se novi pojam – digitalni humanizam. Sve što se radi na planu digitalizacije mora biti u funkciji čovjeka i u funkciji njegove dobrobiti, a samim tim i u funkciji dobrobiti društvene zajednice – kazao je Branković.
Sa ove svečanosti je poručeno da će zajedničkim naporima nastojati u narednom periodu da što više doprinesu ostvarenju cilja – digitalizacija društva i medijsko-informacijska pismenost građana BiH.
