Pravni fakultet Univerziteta u Zenici danas je domaćin naučne konferencije na temu “Građanski aktivizam i otpor fašizmu kao izraz demokratije i ljudskih prava – 80 godina od potpisivanja Zeničke rezolucije i 110 godina od rođenja Fadila Imamovića”, kojoj prisustvuje i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.
Kavazović je izrazio zadovoljstvo što prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice Zeničke rezolucije te 110 godina od smrti Fadila Imamovića.
-Ovo su za nas u IZBiH značajni datumi. Želimo na ovaj način obilježiti i ukazati na važnost onoga što su naši preci učinili u prethodnom periodu te se na neki način obavezati da nastavimo na isti način boriti se za našu domovinu, za prava naših ljudi u BiH te suprotstavljati se svim onim destruktivnim snagama koje bi želile da ugroze naše društvo i naše postojanje ovdje, na ovom području – istakao je Kavazović.
Zenički muftija prof. dr. Mevludin Dizdarević jedan je od inicijatora skupa, koji, kako je naveo, ima “tri nosive ideje”.
-Prva ideja jeste sjećanje na 80 godina Zeničke rezolucije, kojom su zenički muslimani i Islamska zajednica u cjelini stali iza nezaštićenih, obespravljenih – iza etničke skupine kojoj je bio namijenjen genocid. Upravo Zenička rezolucija, koja je potpisana u Sultan Ahmedovoj medresi 26. maja 1942. godine, spasila je od genocida, od zločina većih razmjera bosanskohercegovačke Rome. Od one sudbine koja je zadesila Rome Hrvatske i Srbije. Stoga, to je dokument koji je ponos i dika – jedan od najveličanstvenijih dokumenata u istoriji Zenice – podvukao je Dizdarević.
Drugi značajan događaj, dodao je, jeste sjećanje na Fadila Imamovića, koji se po mišljenju meritornih autoriteta smatra najznačajnijom ličnošću u Zenici iz druge polovine 20. stoljeća.
-Imamović je svojim intelektulanim, političkim radom predstavljao srž i okosnicu političkog i društvenog rada Zenice i okoline. Treći je događaj, treća ideja ovog skupa, društveni aktivizam, građanski aktivizam, građanska hrabrost, koja ujedinjuje ove dvije ideje – kazao je Dizdarević.
Rektor UNZE-a prof. dr. Jusuf Duraković istakao je kako današnji skup potvrđuje opredjeljenost te ustanove da je neophodno da sarađuju s društvenom zajednicom, u ovom slučaju s Muftilukom zeničkim te Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod”. Skup je, dodao je, prilika da se ovakvim skupom prisjete “ljudi koji su kroz istoriju zadužili Grad Zenicu”.
-Da velike evropske demokratije imaju rezolucije, kao što ih ima BiH, i da imaju imena koja su u vremenu zla, fašizma i tame progovarala jasno i nedvosmisleno o antifašizmu – štiteći na taj način vlastite, ali istovremeno i živote svojih komšija Srba, Jevreja i Roma, vjerujem da bi im te velike evropske demokratije danas podizale spomenike. A dane kada su rezulocije potpisane označavali bi kao nacionalne dane, dane otpora te bi to bili dani koji bi se posebno obilježavali i slavili u svijetu – kazao je predsjednik BZK “Preporod” Zenica i profesor Pravnog fakulteta u Zenici prof. dr. Ajdin Huseinspahić.
Učesnici ove konferencije, od kojih će se pojedini uključiti posredstvom video-linka, su prof. dr. Hilmo Neimarlija, prof. dr. Mevludin Dizdarević, Mustafa Spahić, prof. dr. Ermin Sinanović, prof. dr. Senija Milišić, prof. dr. Safet Bandžović, dr. Hikmet Karčić, prof. dr. Ajdin Huseinspahić, prof. dr. Enis Omerović, doc. dr. Sedad Dedić, doc. dr. Mirza Džananović, mr. Amela Dedić, mr. Alen Zečević i mr. Admir Lisica.
