U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu promovirano je izdanje zbirki priča na romskom jeziku, koje je sakupio Rade Uhlik, lingvista, humanista i akademik iz Sarajeva u čijoj su zaostavštini desetine knjiga i članaka o Romima, njihovoj kulturi i jeziku.
Promocija ovog izdanja “Rade Uhlik: Romane paramiča/Romske priče /zbirke I i II” organizirana je povodom Svjetskog dana romskog jezika.
Urednica izdanja Hedina Tahirović – Sijerčić, književnica, prevoditeljica i profesorica romskog porijekla, novinarima je izjavila da su ovakvi poduhvati ipak samo pojedinačni te, generalno gledajući, zakazale su institucije i svi koji bi trebalo da podrže kulturu naroda prisutnog u Bosni i Hercegovini još od XIV vijeka.
Promovirano izdanje sadrži dvije zbirke s više od 330 romskih priča koje je sakupio i u originalu zapisao Uhlik posjećujući čergarske grupe Roma, rekla je urednica izdanja.
Uhlik je priče najčešće zapisivao na gurbetskom dijalektu bosanskohercegovačkih Roma, a odražavaju svo bogatstvo emocije i jezika, historije, kulture i običaja romskog naroda te na svoj način, indirektno govore o statusu Roma u periodu kad su kazivane.
Hedina Tahirović – Sijerčić je prevodila priče te su u zbirkama, po njenim riječima, zastupljena i naučna zapažanja o tome kako se funkcionalnost nekog teksta mijenja ako se ne dočara autentika jezika.
Ovim radom, ona se trudila poništiti generalne stereotipe vezane za romsku književnost, navela je također Tahirović – Sijerčić.
Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH kao ustanove koja je jedan od izdavača zbirki, novinarima je povodom promocije kazao da u Bosni i Hercegovini treba posvetiti vremena, prostora i novca na zaštiti materijalne i nematerijalne baštine.
Ovo izdanje još jednom pokazuje šta znači sistematski rad na prikupljanju baštine.
Po Sijarićevim riječima, Hedina Tahirović – Sijerčić je učinila nešto što će, zasnovano na staroj građi, ostati u nasljeđe budućim generacijama.
Izvor: FENA
