Aktuelni skandal sa upotrebom neadekvatnog sredstva za dezinfekciju “DeziClor” iz donacije u pojedinim sarajevskim školama, koji je uzrokovao različite zdravstvene tegobe kod učenika, još jednom je otvorio pitanje svakodnevne upotrebe određenih vrsta dezinficijensa u vrijeme pandemije koronavirusa.
Abdulah Gagić, profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu čija je oblast izučavanja Higijena, koja uključuje i dezinfekciju, ispitivanje i testiranje dezinficijensa, prvi je reagirao te upozorio i na druga sredstva koja su preporučena za dezinfekciju, ali ostavljaju teške posljedice na korisnike i životnu okolinu, a za bazu imaju hlor ili alkohol, koji, kako kaže prof. Gagić, je najmanje učinkovit u uništenju virusa COVID19.
– Čudno je da Svjetska zdravstvena organizacija, pa naravno i ljekari i inspekcije zagovaraju dezinficijense na bazi alkohola. Ni taj deziclor, koji je vjerovatno na bazi hlora, a ni alkohol kao aktivna komponenta uopšte ne djeluju na virus. Posebno ne djeluju na koronavirus na način i u okolnostima kako se podrazumijeva. Ako koristite previše, ubićete sve, ali strada i onaj koji se dezinficira. Pretjerana upotreba hlora, kojeg ima u visokoj koncentraciji u tom “dezinfekcionom” sredstvu, je rezultirala reakcijom kod djece, upalama i ostalim problemima koje hlor izaziva. Međutim i od alkohola se često bilježe specifične i opasne pojave, kao što je dermatitis, upala i oštećenja kože i sluznica… Tako oštećenoj koži i sluznici to može omogućiti ulaz drugih bioloških agenasa, koji onda mogu izazvati različite infekcije – pojašnjava profesor Abdulah Gagić.
“DeziClor” nije trebao biti korišten jer nije prošao kontrolu primjene i testove koje treba da prođe svako dezinfekciono sredstvo. Profesor Gagić se pita zašto se i alkohol nestručno vrlo često zagovara za korištenje u dezinfekciji, a koji, kako kaže, ne djeluje na onaj način i u onakvom obimu kako se očekuje da djeluje kod virusa korone.
– On se ne može primijeniti kao aerosol, dakle ne može biti raspršen u prostor, da bi virus koji se nalazi u zraku slijepljen sa česticama organske materije i zračnom prašinom bio uništen. Natrij hipohlorit je jedno od jedinjenja u kojima se koristi hlor ili kao sredstvo za dezinfekciju ili kao izbjeljivač, što zavisi i od koncentracije i od hemijske reakcije. Hipohloriti kao sredstva za dezinfekciju široko primijenjena u dezinfekciji vode su već dosad pokazali dosta negativnih posljedica. Dakle, u rutinskoj dezinfekciji vode. Tako da mislim da je krajnje vrijeme da se počne razmišljati da se primjenjuju sredstva koja su mnogo efikasnija, nisu štetna i mogu se bez straha i rezerve upotrebljavati i koja su iz ranoraznih razloga, vjerovatno zbog različitih stavova, potisnuta u stranu – kaže Gagić.
Dodaje da u Bosni i Hercegovini imamo izvanredan dezinficijens, koji sigurno neće biti zamijenjen boljim u narednih 40 – 50 godina, koji izvanredno djeluje na koronavirus, a može se primjenjivati i u prostoru, dakle u zraku, u vodi za piće i direktno na živim bićima, uključujući čovjeka.
– Taj dezinficijens kroz 12 godina testiranja i ispitivanja nije pokazao nijednu lošu posljedicu. To sredstvo, koje se zove Dioxy Activ Supra, ima četiri puta veću aktivnost od one koju pokazuju hipohloriti i drugi, a odobreno je od strane Evropske Unije i njenih članica. Ipak, u našoj zemlji se ne koristi. Imam, nažalost, informaciju da je nekim direktorima osnovnih škola od strane sanitarne inspekcije naloženo da ne koriste ovo sredstvo, što je apsolutni nonsens i presedan, već da koriste alkohol za djecu. Zamislite alkohol za osjetljivu dječiju kožu, kakvu to iritaciju izaziva. Ili se nađe hlor, ta varikina, i napravi se to što se napravi. Jednostavno, vrijeme je bezumlja i iracionalnosti – ogorčeno zaključuje profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.
