Posljednjih mjeseci u javnosti na području ZDK često se govori o komunalnim taksama koje općine i gradovi naplačuju privrednim subjektima. Problematizira se njihova visina i sama naplata jer većina tih odluka završi na Ustavnom sudu FBiH. O komunalnim taksama, ali i drugim aktivnostima koje su u nadležnosti Porezne uprave FBiH, a svakodnevno se problematiziraju i vrlo često zloupotrebljavaju u javnosti, razgovarali smo sa Sabahudinom Ibrahimagićem, v.d.rukovodioca kantonalnog poreznog ureda Zenica.
Kakvo je vaše mišljenje u vezi donošenja odluka o komunalnim taksama?
Smatram da se tom problemu pristupa dosta površno, naročito od strane općina i gradova. Naime, već godinama gradonačelnici i načelnici općina predlažu relativno visoke iznose za pojedine subjekte (telekom operatere, kladionice, elektroprivrede itd.) koji onda podnose apelacije i na taj način uspijevaju dobiti odluke Ustavnog suda FBiH u svoju korist. To poreznim organima, koji su zaduženi za provedbu odluka, stvara ogromne probleme.
Na kakve probleme mislite?
Prije svega, izjave pojedinih gradonačelnika da će ponovo donijeti istu odluku, ako Ustavni sud proglasi postojeću neustavnom, ne smatramo ispravnim. Konkretno, kada je u pitanju Grad Zenica mi smo pismeno upozorili gradsku administraciju i prije usvajanja odluke da će nastati problemi, imajući u vidu naše dugogodišnje iskustvo u identičnim slučajevima. Nažalost nismo ozbiljno shvaćeni! Danas imamo situaciju da za 2017. godinu praktično nemamo uopšte naplatu komunalne takse kada su u pitanju sportske kladionice, jer su ti subjekti izjavili žalbe i time odgodili naplatu. U slučaju da se odluka proglasi neustavnom tvrdnje da možemo i dalje primjenjivati takvu odluku u punom kapacitetu i da grad nije dužan uskladiti svoju odluku su neutemeljene.
Imate li konkretne pokazatelje?
Općine Kakanj, Hadžići su već vršile povrat naplaćenih taksi nakon proglašenja neustavnosti njihovih odluka. Kod nekih općina su ostale neplaćene takse od strane sportskih kladionica nakon proglašenja neustavnosti. Nesporno je da komunalna taksa mora biti plaćena. Uvijek je sporan iznos. Smatram da je neophodno uskladiti odluku i za period u kojem je ona sadržavala neustavne odredbe. Odluka iz 2015. za Grad Zenica se pokazala kvalitetnom i za istu nije postavljano pitanje ocjene ustavnosti. Njeno mijenjanje i populističko insistiranje na nekim vrtoglavim iznosima izgleda više služi u političke svrhe i za zabavljanje javnosti, jer je rezultat očigledno izostao. Tvrdnje da će Grad Zenica donijeti istu odluku u slučaju proglašenja neustavnosti postojeće je negiranje pozicije Ustavnog suda FBiH u njegovoj osnovnoj misiji-uspostavi vladavine prava. Podsjećam da su odluke ustavnih sudova konačne, obavezujuće i izvršne i to pod prijetnjom krivične sankcije.
Šta je rješenje problema?
Porezna uprava FBiH na čelu sa v.d. direktorom Šerifom Isovićem je predložila praktično rješenje. Radi se o izmjeni pozitivnih propisa na način da se oporezuju svi dobici do 100 KM (koji su trenutno neoporezivi) i da se tako prikupljena sredstva usmjeravaju u fond PIO. Da je to rješenje prošlo u parlamentarnoj proceduri sada bi već imali ta sredstva. Od upućivanja tog prijedloga u parlamentarnu proceduru ostvareni promet je iznosio 2 milijarde i 400 miliona KM, pa prosta računica kaže da bi se po ovom osnovu u Fond PIO uplatilo 240 miliona KM. Predložena stopa poreza je iznosila 10%. Na ovaj način bi se u cjelosti sanirao taj fond.
Smatram da jedan takav prijedlog hitno treba uputiti u parlamentarnu proceduru pa da vidimo ko je za, a ko protiv. Pokušaj da se to rješava kroz komunalne takse nije dobro rješenje, jer su i do sada padale odluke sa daleko manjim iznosima od onih koje je izglasalo Gradsko vijeće u Zenici ( do 50 000 KM ).
Kakvo je vaše mišljenje u vezi apelacije Ustavnom sudu FBiH koju je na zahtjev određenih političkih i privrednih subjekata podnio premijer ZDK?
U tome ne vidim ništa sporno. Prije svega želim ukazati da se zakoni, odluke i drugi propisi mogu osporavati pred Ustavnim sudom FBiH u pravilu na dva načina. Prvo od strane ovlaštenih subjekata po ustavu, a to su u pravilu nosioci značajnih javnih funkcija kao što su predsjednik FBIH, premijer FBiH, jedna trećina članova bilo kojeg doma parlamenta, premijer kantona, kanton ili određeni broj kantonalnih poslanika. Drugi način je postavljanje pitanja ustavnosti u toku postupka koji se vodi pred sudom. Kada je riječ o komunalnim taksam u pravilu porezne ispostave podnose prijave za one subjekte koji sami ne podnesu i ne plate taksu. Žalba na tako podnesenu prijavu odlaže izvršenje rješenja. Žalba se izjavljuje drugostepenom organu, Ministarstvu finansija FBIH. Nakon što se donese rješenje po žalbi može se pristupiti prinudnoj naplati.
Kada je u pitanju konkretna apelacija na odluku Grada Zenica to je legitimno pravo svakog ovlaštenog podnosioca. Ne vidim koliko je ona uopšte od značaja u ovoj fazi postupka odnosno primjene same odluke. Jer apelacija ne zadržava izvršenje odnosno provedbu odluke. I da nije to premijer kantona učinio, naša dosadašnja praksa pokazuje da sportske kladionice ističu to pitanje u postupku pred Kantonalnim sudom, a nakon čega u gotovo 100% slučajeva Ustavni sud FBIH proglasi odluku neustavnom. Tako da ta apelacija može imati samo pozitivan efekat u smislu da Ustavni sud FBiH zauzme stav po pitanju te odluke. Ukoliko se ista proglasi neustavnom smatram da će Grad Zenica morati uskladiti odluku sa presudom Ustavnog suda.
Da se malo udaljimo od sudskih klupa. Kako gledate na privredna kretanja u Zeničko-dobojskom kantonu?
Prije svega bih iskoristio priliku da pohvalim sve uposlenike ovog ureda koji su u protekle dvije godine ostvarili zavidan rezultat. Naravno i u ranijem periodu ovaj ured je uvijek bio među vodećim u Federaciji BiH. Značajnu svježinu i poboljšanje svakako je unio sadašnji v.d. direktora, Šerif Isović. Ono što je bitno istaći da se taj trend nastavlja i u ovoj godini. Tako smo u prvom kvartalu 2018. imali povećanje naplate javnih prihoda za 113,55%, što u nominalnom iznosu čini 19.033.067KM. Ovom prilikom se zahvaljujem svim poreznim obveznicima bez kojih naravno ni mi ne bi mogli ostvariti ovakve rezultate.
Kada je riječ o privrednom razvoju u ovom kantonu smatram da su parafiskalni nameti raznih vrsta jedna od glavnih prepreka. Njihov broj je prilično veliki i bespotrebno opterećuje privredu. Njihovim ukidanjem ili značajnim smanjenjem sigurno bi se otvorio veći broj radnih mjesta. Na ovaj način bi bilo moguće i povećati plaće u realnom sektoru što bi sigurno dovelo do manjeg odliva mladih u inostranstvo. Naravno, neophodno je za mlade uvesti određene poreske i druge olakšice kroz koje bi oni vidjeli šansu da svoju budućnost grade ovdje (oslobađanje plaćanja poreza kod kupovine stanamladim parovima, koja je u postupku donošenja u ZDK, jedan je dobrih primjera). Rad na crno i nelojalna konkurencija sigurno otežavaju privredni razvoj uz napomenu da Porezna uprava FBiH nastoji koristiti sva raspoloživa sredstva za sprečavanje tih pojava. Veća saradnja između kantona u smislu prelijevanja sredstava od jačih prema slabijim, s ciljem ravnomjernijeg razvoja, svakako bi polučilo dobar rezultat.
Kako su plaćeni porezni službenici, odnosno da li su dovoljno plaćeni za ono što rade?
Nažalost, iako već godinama pokazujemo zavidne rezultate i radimo izuzetno odgovorne poslove, plaće u poreznoj upravi su jako niske. Konkretno, plaća rukovodioca KPU Zenica sa 152 uposlenika iznosi 1.600,00KM što je u poređenju sa nekim drugim institucijama jako malo. Plaće izvršnih direktora nekih javnih preduzeća, koji su porezni dužnici i koji rukovode sa značajno manjim brojem zaposlenika, su duplo veće. Mi već duže vrijeme tražimo samo usaglašavanje plaća sa drugim institucijama koje, bez podcjenjivanja, rade daleko manje odgovorne poslove. Poređenja radi, plaća VSS u nekom fondu iznosi preko 2.000,00KM, dok je plaća poreznog službenika sa VSS spremom 1.488,02KM.
Budući da mi svojim radom osiguravamo punjenje tih istih fondova, svaki komentar je suvišan. Zbog toga je naš sindikat i donio odluku o štrajku početkom ove godine i ja se nadam da do toga neće doći. Naime, smatram krajnje neophodnim da se čim prije usaglase naše plaće sa onima u fondovima ili drugim sličnim institucijama. U suprotnom imat ćemo odliv kadrova, te uz postojeću starosnu strukturu, opasnost od ugrožavanja normalnog funkcionisanja poreznog sistema u Federaciji. Mislim da nismo zalužili takav maćehinski odnos od strane onih koji trebaju o ovome voditi računa.
Prijem novih zaposlenika i uslovi rada?
U zadnje vrijeme su poboljšani uslovi rada i došlo je do promjene politike porezne uprave u tom pravcu. Ranije je problem bio okrečiti ispostavu, nabaviti papir i sl. Mi smo u proteklom periodu izvršili određena ulaganja, a ove godine je planirano ulaganje u ispostave Visoko, Zavidovići, Tešanj i Maglaj. U protekle dvije godine smo zaposlili 30 novih uposlenika. Oni predstavljaju novu snagu koja već daje određene rezultate na terenu. Naravno taj prijem je bio nužan, jer je kroz penzionisanje i napuštanje Porezne uprave FBiH u proteklim godinama postojala potreba za novim zaposlenicima. Inače, u KPU Zenica je sistematizovano 222 i još uvijek nedostaje 77 zaposlenika.
Proteklih dana u javnosti se spominje problem Zenicatransa. Šta je konkretan problem?
Što se tiče poreznih dužnika, Porezna uprava FBiH uvijek nastoji ostvariti saradnju sa istima u cilju plaćanja poreznog duga. Međutim, problem kod ovog dužnika jeste odsustvo volje osnivača – Grada Zenica da riješi ovaj problem. Većinski vlasnik Zenicatransa je Grad Zenica koji može dati saglasnost za upis hipoteke u korist Porezne uprave FBiH ili u korist banke kako bi se kreditom izmirila dugovanja i radnicima uvezao staž. U svakom slučaju na osnivaču je obaveza da riješi ovaj problem. Sličan problem je imalo JP „Grijanje“ Zenica gdje smo uz pomoć bivšeg gradonačelnika isti uspješno riješili na zadovoljstvo, prije svege, velikog broja radnika u tom lokalnom javnom preduzeću. Ne vidim šta je sporno da se da saglasnost koja je već tražena u oktobru 2017. godine., ali iz nekih razloga to nije bilo na Gradskom vijeću. Zašto se to nije realiziralo, treba pitati nadležne.
Ukoliko Grad Zenica ne poduzme konkretne korake u pravcu izmirenja poreznog duga, ili stvaranja preduslova za reprogram, bojim se da će radnicima ostati neuvezan staž. U međuvremenu dug je porastao na cca 5.000.000,00KM. Inače, već jednom je ovom poreznom dužniku, zbog nedovoljne garancije odbijena Molba za plaćanje obaveza na rate u decembru 2017. godine. Šta se čekalo od tada, nama nije jasno.
Sličnu situaciju smo imali i kada je reprogram za NK „Čelik“ Zenica bio aktuelan. Iako se odmah nakon stupanja na snagu zakona u 2017. godini moglo izvršiti plaćanje tekućih obaveza to se učinilo tek u 2018. godini.
Zenicablog.com/Visoko.co.ba/Direktno.ba
