Od svih zemalja u regionu, Slovenija je napravila prvi konkretan potez u sprečavanju da se kriza sa Agrokorom iz Hrvatske “prelije“ i u njeno dvorište. Slovenački parlament usvojio je takozvani lex Mercator, odnosno zakon kojim se Slovenija zaštitila od toga da se Mercatorovim prihodima pokrivaju gubici Ivice Todorića.
Spomenutim zakonom je definisano kako će Vlada Slovenije u upravu Mercatora postaviti svog čovjeka, kao vanrednog člana uprave. Za razliku od hrvatskog lex Agrokor, kojim je Hrvatska vlada preuzela upravljanje nad koncernom, slovenački posebni zakon ne dira vlasničku strukturu. Njime se samo omogućava da Vlada u upravi Mercatora ima svog predstavnika, čiji će jedini zadatak biti da prati novčane transakcije između spomenutog trgovačkog lanca i hrvatskog koncerna. U praksi to će značiti da se iz Mercatora neće moći iznijeti niti jedan euro bez odobrenja Vlade.
Donošenje ovog zakona ide u prilog objašnjenju da od ponovnog ulaska Mercatora na bh. tržište nema ništa. Šta bi zapravo značio taj povratak? U praksi bi to bilo da jedna Agrokorova firma kćerka Mercator kupuje prodajne objekte duge firme kćerke Konzuma u BiH (čitaj: novcem jedne firme plaćaju se dugovanja druge firme).
Ako bi bilo tačno da se Mercator vraća u BiH, to bi značilo da se novac ove kompanije mora iznijeti iz Slovenije i prebaciti u BiH, kako bi se kupili tržni centri u vlasništvu Konzuma. LexMercator je donesen upravo da se spriječe takvi slučajevi, a iako bi se to desilo neophodna je saglasnost Vlade Slovenije.
Zbog toga će biti zanimljivo šta će hrvatski povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak, koji, kako je najavljeno, sutra dolazi u BiH, ponuditi domaćim vlastima. S obzirom na to da u našoj zemlji, ni na državnom niti na entitetskom nivou, još nije donesen bilo kakav poseban zakon ili propis poput lex Mercator.
Pri tome ne treba smetnuti sa uma da Konzum u BiH domaćim dobavljačima duguje 130 miliona maraka. Otpuštanje radnika u ovoj kompaniji je već počelo, i to tako što se onima koji imaju ugovore na određeno oni ne produžavaju.
Doduše, iz Federalne vlade stižu ohrabrujuće informacije da Konzum u BiH ima tržne centre u svom vlasništvu, te da ti objekti nisu opterećeni hipotekama. Osim toga, već neko vrijeme nadležne inspekcije provjeravaju novčane tokove u Konzumu i drugim Agrokorovim kompanijama u našoj zemlji, kako bi se spriječilo iznošenje novca.
Ono što se ne spominje je u koliko se slučajeva firme iz BiH pojavljuju kao žiranti za Agrokorove kredite, koliki je iznos tih kredita i šta bi se moglo desiti ako međunarodne banke, poput Sberbank, počnu naplaćivati svoja potraživanja od žiranata.
Osim toga, i domaće firme dobavljači žele naplatiti svoj novac. Za sada su pokazali tolerantnost prema kašnjenju i većina njih još isporučuje robu Konzumu. Međutim, pitanje je do kada će trajati njihovo strpljenje. Na njega će odgovor morati dati Ramljak u toku posjete Sarajevu. Osjete li i najmanje kolebanje, nije isključeno da bi domaći dobavljači, po principu spašavaj što se spasiti može ili spriječi dalje tonjenje, mogli povući svoje proizvode iz Konzumovih prodavnica i prestati daljnju isporuku.
Uostalom, ne kažu džaba finansijski stručnjaci da je “kapital plašljiv poput zeca“, čim osjeti opasnost, bježi na sigurnije mjesto.
Faktor.ba
