Amel Kosovac, dekan Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu (UNSA), u izjavi za Klix.ba komentarisao je prijedlog da se smanji ograničenje brzine motornih vozila u glavnom gradu.
Za razliku od šire javnosti koja ne misli da će se ovom mjerom poboljšati saobraćajna sigurnost, Kosovac misli da će se sigurnost poboljšati. Međutim, konstatovao je da to treba biti samo jedna od mjera. Poziva na učestalije kontrole, edukaciju i saobraćajno-tehničke mjere. Kosovca smo pitali koje su prednosti ove mjere, jer njeni protivnici uglavnom ističu njene nedostatke.
“Povećanje raspoloživog vremena za reagovanje vozača i povećanje raspoloživog puta za zaustavljanje ako se desi incidentna situacija, što može omogućiti izbjegavanje saobraćajnih nesreća. Omogućavanje bolje i sigurnije kontrole i upravljivosti nad vozilom. Smanjenje težine posljedica saobraćajnih nesreća, odnosno potencijalno smanjenje težine povreda u slučaju nesreće”, obrazložio je.
Šta su pokazala pojedina istraživanja
Pobornici smanjenja ograničenja brzine ističu da se njome smanjuje rizik od teških povreda i smrtnog ishoda, prvenstveno pješaka. Rezultati pojedinih istraživanja afirmišu ovaj stav.
Prema istraživanju globalne Inicijative za transformaciju urbane mobilnosti (TUMI), mala je mogućnost da će pješak poginuti ako ga udari vozilo pri brzini od 30 kilometara na sat. Ta mogućnost je povećana ako se vozilo kreće brzinom od 50 kilometara na sat, dok je ta mogućnost veoma velika ako je brzina kretanja 70 kilometara na sat.
Prema britanskom istraživanju iz 2019., pješaci najčešće život izgube usljed udara automobila, a potom kamiona, kombija, autobusa, motocikla i bicikla.
Globalne inicijative za smanjenje ograničenja
Ujedinjene nacije imaju plan za radikalno smanjenje ograničenja brzine u periodu od 2021. do 2030. Traže da ograničenje u urbanim sredinama iznosi 30 kilometara na sat, na otvorenim cestama 80 kilometara na sat, a na autocestama 100 kilometara na sat.
Na Globalnoj ministarskoj konferenciji o saobraćajnoj sigurnosti u Štokholmu je prihvaćena deklaracija kojom se traži i smanjenje brzine na 30 kilometara na sat u svim gradskim područjima kojima se kreću i pješaci i biciklisti.
Kako piše revija Hrvatskog autokluba (HAK), Njemačka je već na tom tragu, dok London ima još drastičnije mjere – u centru grada ograničiti brzinu na 24 kilometra na sat.
Nedostaci smanjenja ograničenja
Profesor Kosovac je napomenuo da su nedostaci smanjenja ograničenja brzine smanjenje protoka saobraćaja, neusklađenost sa postojećim saobraćajno-tehničkim rješenjima i potencijalne saobraćajne gužve.
Podsjećamo, Vlada Kantona Sarajevo je nakon ubistva 25-godišnje Azre Spahić predložila smanjenje ograničenja brzine motornih vozila, pa i na glavnoj gradskoj saobraćajnici. No, prema rezultatima ankete Klix.ba, od 16.644 čitatelja koji su učestvovali u anketi, njih 14.407 ili 86 posto se protivi tome, dok 2.269 ili 14 posto podržava ovu mjeru.
Spahić je 26. maja preminula na mjestu nesreće nakon što ju je na pješačkom prelazu, na Marijin Dvoru kod tržnog centra SCC, udario automobil kojim je upravljao 26-godišnji Armin Berberović. Osim toga, teško su povrijeđene pješakinje S.A. (1996.) i S.E. (2002.). Berberović je izgubio kontrolu nad vozilom, a nedugo poslije nesreće je uhapšen. MUP Kantona Sarajevo je objavio sljedeće:
- Da nije imao položen vozački ispit;
- Da je tokom vožnje imao 0,41 promil alkohola u krvi;
- Da je vozio brže od ograničenja.
Osim toga, više puta su mu izdavani prekršajni nalozi zbog vožnje bez položenog vozačkog ispita, ali protiv njega nisu podnošene krivične prijave. Berberoviću je određen jednomjesečni pritvor.
Izvor: Klix
