Današnje obraćanje visokog predstavnika Christiana Schmidta suštinski je uvod, odnosno priprema terena za nove nametnute izmjene Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Zašto je to tako? Da postoji makar malo šanse za dogovor dva suprotstavljena bloka (Osmorka/HDZ – SDA/DF) to bi do sada bilo vidljivo i javnost bi možda mogla očekivati da će rješenje pronaći domaći političari. Međutim, sve do sada jasno upućuje da su pozicije zakovane od početka i da je vladu po trenutnom Ustavu FBiH nemoguće formirati bez saglasnosti i drugog potpredsjednika FBiH Refika Lende (SDA).
Visoki predstavnik je danas samo još malo kupio vremena i neizbježno novo nametanje odluke i izmjene Ustava FBiH odgodio za 15 ili 20 dana. Jer Schmidtu trenutno nije jednostavno reagirati, jer to automatski znači da njegova prvobitna odluka od 2. oktobra 2022. godine nije dala rezultat, iako je on tvrdio suprotno. Sve što je tom prvomodlukom uradio jeste da je ojačao etničke pozicije, odnosno ulogu etničkog u procesu formiranja vlasti, jer je Dom naroda taj koji držu ključ, a ne samo većina u Predstavničkom domu.
Danas je Schmidt jednom rečenicom otvoreno nagovijestio da vlast treba formirati parlamentarna većina vjerovatno misleći na Predstavnički dom, iako Ustav kojeg je on mijenjao kaže da se pita i Dom naroda.
“Očekujem da političari dođu do rješenja za prevazilaženje zastoja do kojeg je došlo i što prije nastave sa formiranjem vlade koja ima podršku parlamentarne većine. To je obaveza koju imaju prema biračima”, rekao je Schmidt.
Ovdje je naglasak na dvije riječi – parlamentarna većina. Jer tu parlamentarnu većinu imaju Osmorka i HDZ, ali nemaju saglasnost Lende koji je u rukovodstvo FBiH izabran preko Doma naroda.
Šta dalje?
Schmidtov govor danas otkriva nekoliko stvari. Prva je da on neće dugo čekati da nametne novu odluku, a to se već može očekivati nakon Bajrama. Drugo je da će nametnuti odluku koja će omogućiti da se zaobiđe saglasnost jednog potpredsjednika FBiH, ali bi kao eventualni osigurač mogao uvesti pravo veta ukoliko preglasani potpredsjednik u etničkom klubu Doma naroda, koji ga je nominirao obezbijedi podršku dvije trećine delegata.
To u praksi znači da će za osiguranje veta preglasani potpredsjednik morati dobiti 16 glasova u određenom klubu Doma naroda.
I treće je i možda ključno pitanje je da li će to biti privremena ili trajna odluka. Takva odluka, sa opcijom formiranja vlasti bez saglasnosti jednog potpredsjednika i opcijom veta uz 2/3 delegata i određenom klubu naroda je dobar pravac, ali samo ako to bude odluka trajnog karaktera. Jer takva ustavna odredba bi u budućnosti omogućila da se vlast mnogo brže formira i da niko nije nezaobilazan.
Ukoliko ipak ta odluka bude privremena, odnosno ako bude vrijedila samo u ovom konkretnom slučaju, to će biti potpuni poraz i demokratije i srozavanje digniteta OHR-a. Ne treba zanemariti ni raniej stavove lidera Stranke za BiH i NES-a, koji su otvoreno poručili da neće biti dio vlasti ukoliko im tu vlast omogući privremeno nametnuta odluka visokog predstavnika. A bez SBiH-a i NES-a nema ni parlamentarne većine za Osmorku i HDZ.
Izvor: Klix/Semir Hambo
