Povezati mlade iz različitih dijelova BiH u zajednički projekat proučavanja, zaštite i promocije kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine bio je cilj projekta “U kamenu uklesano”. Projekat je prije nekoliko mjeseci uz podršku USAID-a i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) provela fondacija “Mak Dizdar”.
Fokus projekta bio je na stećcima, srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima čiji se značaj u posljednjih nekoliko desetljeća zanemaruje.
Rezultati projekta predstavljeni su nedavno u Historijskom muzeju u Sarajevu premijernim prikazivanjem dokumentarnog filma autora Marina Bage, prezentacijom interaktivne online stranice stecak.map koja sadrži podatke o nekropolama i njihove koordinate, te otvaranjem izložbe fotografija nekropola stećaka koju posjetitelji Historijskog muzeja mogu pogledati do 6. septembra tekuće godine.
– Projektom “U kamenu uklesano” željeli smo potaknuti aktivan odnos prema vlastitom kulturnom naslijeđu među mladima, promovirati ideju pluralizma i multiperspektivnosti u proučavanju prošlosti, te ukazati na bogatstvo i ugroženost naše zajedničke srednjovjekovne baštine. Nadamo se da ćemo ovim projektom podići svijest o o stećcima i potaknuti odgovorniji odnos države i lokalnih zajednica prema njima. Problemi sa kojima su se suočavali timovi u radu na projektu, prevaziđeni su fokusiranjem na osnovnu poruku a to je da stećci pripadaju svim građanima BiH, bez obzira kako ih oni tumačili, ističe predsjednik Fondacije “Mak Dizdar” Gorčin Dizdar.
Stećaka u Bosni i Hercegovini ima preko 60.000, a 24 nekropole upisane su u UNESCO-vu listu svjetskog nasljeđa. Uprkos tome, te impresivnom značaju za kulturno naslijeđe BiH, većina ih je u lošem stanju.
Projekat su proveli volonteri pet bh. općina, a za formiranje timova koji su aktivnosti sproveli na terenu izabrani su lokalni aktivnisti Fatima Maslić (Travnik), Božo Morić (Trebinje), Aleksandar Vidojević (Foča), Hamza Elezović (Stolac) i Jasminka Petric (Posušje).
Aktivnosti projekta odvijale su se u dvije faze. Prva je obuhvatila trodnevnu radionicu na kojoj su učestvovali svi timovi. Radionica je obuhvatala osnovnu obuku u istraživačkim metodama (arheologija, historija umjetnosti i etnografija) i tehnikama fotografije i registracije nekropola. Druga faza obuhvatila je rad timova u svojim zajednicama – registraciju nekropola savremenim metodama snimanja, fotografiranje nekropola stećaka, snimanje razgovora sa lokalnim stanovništvom o sjećanjima i pričama vezanim za stećke, te pripremu i pisanje tekstova za publikaciju.
– Važnost ovog projekta u koji sam bila uključena ogleda se u nastojanju da se stećci, kao kulturna dobra od svjetskog značaja koja se od 2016. godine nalaze na listi UNESCO-a, približe “laicima” i lokalnoj sredini kako bi se ukazalo na njihovu vrijednost, pokrenule mjere njihovog očuvanja i zaštite, kao i prezentacije. Poseban cilj je i njihova integracija u turizam. Akcenat se stavlja i na aktivno učešće mladih koji su terenskim radom evidentirali nekropole, upoznali se sa stećcima kao jedinstvenom kulturnim pojavom srednjovjekovne Bosne, te drugim vrijednostima zavičaja, kao što su narodne predaje o stećcima, lokalni način života, običaji, toponimi, krajolik i drugo. Ovaj projekt je inicirao mnogo širi pristup obradi stećaka na travničkoj regiji koji će Zavičajni muzej Travnik, uz pomoć mladih volontera, implementirati u narednom periodu. Veoma je važno istaći da na terenu stanje nije zadovoljavajuće. Stećci su zaboravljeni, zarasli u samoniklo rastinje, neki su primjerci uništeni ili izgubljeni, a mnoge nekropole bi se mogle urediti u atraktivne arheološke parkove, istakla je Fatima Maslić, koordinatorica volontera za područje općine Travnik.
Mladi su kroz realizaciju projekta stekli vještine samostalnog istraživačkog rada, ojačali vještinu rada u timu, stekli vještinu terenskog rada te se još više upoznali sa kulturnim naslijeđem Bosne i Hercegovine.
– Prvenstveno bih se zahvalila što sam dobila priliku učestvovati u jednom ovakvom projektu i sarađivati sa odličnim mladim ljudima. Ovaj projekat je, mogu to reći, otvorio oči mnogima u našoj općini otkrivajući brojnost i bogatstvo lociranih nekropola. Našim radom smo, kako to volimo reći, zagrebali površinu ove bogate priče i sigurna sam da ćemo ga nastaviti. Zahvalna sam na ovom projektu kojem želim svijetlu budućnost i nadam se da će sličnim aktivnostima biti obuhvaćene sve općine u BiH, istakla je Jasminka Peric, koordinator tima općine Posušje.
Josipa Penava, volonterka tima Posušje istakla je višestruku vrijednost projekta dodajući:
– Učešće u projektu značilo mi je mnogo, posebno jer je to moja struka. Svi zajedno bili smo aktivno uključeni u projekt. Bila je to jedinstvena prilika upoznavanja mladih sa bogatom kulturnom baštinom i korak više ka očuvanju kulturnog nasljeđa, riječi su Josipe Penava.
Osim sticanja vještina za timove koji su učestvovali u projektu, “U kamenu uklesano” je višestruko značajan i za kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Prvi put nakon 1960-tih godina pokrenuta je incijativa popisa stećaka, korištenjem savremenih tehnologija. Pored toga, ovaj projekt se može smatrati prvim korakom ka stvaranju turističkog proizvoda: čišćenje nekropola, obrazovanje mladih u ulogama vodiča i stvaranje potrebe za turističkim turama koje bi prikazale bogatu historiju Bosne i Hercegovine.
