Otvaranje izložbe „Građanska kultura Sarajeva u Vijećnici“, autorice Indire Kučuk-Sorguč, te svečanost dodjele zahvalnica Sarajkama i Sarajlijama koji su doprinijeli da se sačuva kulturno pamćenje i naslijeđe građanskoga Sarajeva upriličeni su večeras u Vijećnici.
Autorica izložbe, kustosica Indira Kučuk-Sorguč, je kazala Feni da su večeras dodijeljene zahvalnice svim onim građanima i građankama Sarajeva, Sarajkama i Sarajlijama, koji su pomogli u interpretaciji, valorizaciji i generalno u kulturno-antropološkoj studiji, izložbi i prezentaciji kulturnog naslijeđa Sarajeva.
– To su građanke i građani Sarajeva koji su dali materijal, građu i ta građa je meni pomogla da napravim, odnosno da realiziram ovu izložbu, a da istovremeno uradim i jednu znanstveno-istraživačku studiju vezanu za građansko Sarajevo s kraja 19. stoljeća do današnjeg dana. Dakle, nekih 100 godina. Uspjeli smo, 24 Sarajevske porodice su nam dale materijale, priče koje su na jedan atraktivan način prezentirane na ovoj izložbi, ali i u VR formatu. Ovo je prva izložba u Sarajevu, da je urađena i u virtualnoj rezoluciji – kazala je Kučuk- Sorguč.
Podsjetila je da je prezentirana prošle godine u Hanikahu, a od ove godine će biti na web stranici Muzeja Sarajeva.
Prisutnima se obratila i ministrica nauke i obrazovanja u Vladi Federacije BiH Jasna Duraković, koja je kazala da ova izložba predstavlja plod, prije svega, višegodišnjeg multimedijalnog naučno-istraživačkog projekta iz oblasti kulturne antropologije, demografije i historije Sarajeva.
– Ona nas vodi na putovanje kroz bogatu kulturnu baštinu Sarajeva i njenih građana i građanki, otkrivajući blago koje se čuvalo vijekovima, a danas svjedočimo njegovom sjaju – navela je ministrica Duraković.
Po njenim riječima, projekt „Građanska kultura Sarajeva“ je osmišljen na način da građani glavnog grada Bosne i Hercegovine aktivno sudjeluju u predstavljanju vlastite kulture kroz artefakte. Ti artefakti uključuju dokumente, fotografije, jedinstvene predmete stambene kulture, odjevne predmete, umjetničke portrete, pjesme, knjige i mnoge druge predmete koje su nesebično ustupili iz porodičnih arhiva.
Ministrica Duraković je istaknula da ova izložba ima višestruki značaj za naše društvo, ali i šire.
Pohvalila je autoricu izložbe na ovakvoj ideji, ali i inovativnom pristupu izrazito važnoj temi građanstva, pogotovo u kontekstu današnjeg vremena.
– Zahvalna sam autorici što je ovu temu vratila u fokus, na unikatan i kreativan način. Želim se zahvaliti i svim građanima i građankama Sarajeva na njihovom neprocjenjivom doprinosu pri prikupljanju ovih artefakata, jer su svojim sudjelovanjem u ovom projektu postali svjedoci i čuvari kulturnog naslijeđa – kazala je ministrica Duraković.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je istaknula „da je naše Sarajevo oplemenjeno večerašnjom izložbom“.
– Naše Sarajevo je oplemenjeno radom Muzeja Sarajeva. Želim reći da, kada sam prvi put pogledala izložbu, poželjela sam da odmah cijelu izložbu prenesemo u Vijećnicu. Zato što sam od prvog trenutka smatrala da ona zaista pripada ovdje – kazala je gradonačelnica Karić.
Po njenim riječima, Sarajevo je grad bogate historije, Sarajevo je olimpijski grad, grad prekrasne arhitekture, ali prije svega Sarajevo je grad dobrih ljudi.
– To je ono što čini ovaj grad posebnim. To je ono što čini ovaj grad najljepšim na svijetu. Želim da se zahvalim svim sarajevskim porodicama, 24 porodice, 24 bisera koji su dio svoje duše odlučili podijeliti sa nama večeras – kazala je Karić.
Vršilac dužnosti direktora Javne ustanove Muzej Sarajeva Igor Radovanović je kazao da Muzej Sarajeva prikuplja i proučava raznu građu, a kustosica Indira Kučuk-Sorguč, uzela je da obradi jednu tematiku koju niko nije radio duži vremenski period, možda čak ni prije.
– Tako da je obrađivala tu zapostavljenu staru građansku kulturu Sarajeva i obradila priče nekoliko desetina zanimljivih sarajevskih porodica – kazao je Radovanović.
Prije godinu dana u Hanikahu je predstavljena kulturno-antropološka izložba “Građanska kultura Sarajeva”, autorice Indire Kučuk- Sorguč, kojom je krunisan dugotrajni i kontinuirani znanstveno-istraživački rad kustosice antropologinje Kučuk-Sorguč na otkrivanju, bilježenju, stručnom tumačenju i faktografskoj interpretaciji kulturnog naslijeđa građanstva glavnog grada BiH u periodu od 1878. do kraja 20. stoljeća.
Ova antropološka studija je rezultirala iznimnim interesom kod stručne, ali i šire javnosti koja je u velikom broju posjetila i iskazala posebno zanimanje za 24 porodice čije je naslijeđe ova studija i izložba tretirala.
S obzirom na to, izložba “Građanska kultura Sarajeva” postavljena je i u Vijećnici do 23. septembra, u vidu panoa i VR predstavljanja sa virtualnim prikazom naslijeđenih eksponata, ali i zanimljivih priča koje su zabilježene okom kamere.
