Home » Ustavni sud objasnio ulogu visokog predstavnika: On je zamjena za domaće institucije

Ustavni sud objasnio ulogu visokog predstavnika: On je zamjena za domaće institucije

Prošlog jula tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo je dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida. Iako je skupština RS-a pokušala ne poštivati takvu odluku, Ustavni sud pojasnio je ulogu visokog predstavnika.

Izmjene krivičnog zakona predviđaju zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnom presudom u skladu sa Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. godine, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini.

Institucija visokog predstavnika upotrebljava svoj konačni autoritet u državi kako bi pomogao iznalaženju rješenja za probleme, kada to smatra neophodnim.

Vijeće za provedbu mira je još 2015. godine potvrdilo da se genocid u Srebrenici, kao i ratni zločini, zločini protiv čovječnosti počinjeni tokom rata u BiH ne smiju zaboraviti ili poricati.

Velentin Inzko je prošle godine, svjestan da u BiH glorificiranje zločinaca, dodjeljivanje spomenica i drugih oblika “priznanja” osobama koje su činile ratne zločine, nikada neće dovesti do suočavanja sa istinom, već bi čak mogle dovesti do eskalacije tenzija koje se grade na ponižavanju i ponovnom traumatiziranju žrtava, nametanjem zakona kojim se zabranjuje negiranje genodica, svih genocida ikada presuđenih pravomoćnim presudama relevantnih sudova, pokušao dati svoj doprinos i stati u kraj retrogradnoj i necivilizacijskoj retorici i ponašanjima koja su ispoljavali bh. političari.

  Zvizdić uputio inicijativu da Vijeće ministara izdvoji 300.000 KM za finansiranje nastupa košarkaških selekcija BiH

Reakcije iz manjeg bh. entiteta nisu izostale, pa su se pokušala donijeti zakonodavna rješenja kojima će se unutar jedne administrativne jedinice u BiH, a što nivo entiteta jeste, iznaći način da se odluke visokog predstavnika ne provode.

Kao da se neko od onih koji pokušavaju rušiti državu toga već ranije ne bi dosjetili, da je bilo moguće.

Ustavni sud BiH danas je saopćenjem o odluci kojom se stavlja van snage Zakon o neprimjenjivanju odluke Inzka o zabrani negiranja genocida, dao, kao najviše zakonodavno tijelo u državi čije su odluke konačne i obvezujuće, odgovor na to pitanje.

“Ustavni sud je u svojoj odluci, između ostalog naveo, da je visoki predstavnik donošenjem Zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH supstituirao domaće institucije. U konkretnom slučaju, supstituirana institucija je Parlamentarna skupština BiH umjesto koje je visoki predstavnik donio navedeni zakon. Prema tome, po mišljenju Ustavnog suda, navedeni zakon, osim što se smatra zakonom Bosne i Hercegovine, smatra se i odlukom institucija Bosne i Hercegovine”, istaknuto je u saopćenju za one koji se pozivaju na Dejtonski sporazum, ali im on nije baš do kraja jasan.

Institucija visokog predstavnika je zamjena za parlamentarno nacionalno zakonodavstvo. O tome nema rasprave. Potvrdio je to Ustavni sud BiH.

Izvor: Klix