Gradski vijećnici usvojili su Regulacioni plan „Poslovno rekreativna-turistička zona Zenica-Jug“, iako urbanistički plan nikada nije donesen. Na tom prostoru nekoliko parcela zemljišta posjeduje i supruga gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića. Iz grupe „Pokret za preokret“ upozoravaju na nezakonitosti i nelogičnosti, te ističu da vrijednost zemljišta sada značajno raste, a trebala bi rasti još više ako se ispune najave da će se javnim novcem izgraditi sva popratna infrastruktura
Gradsko vijeće Zenica usvojilo je na posljednjoj sjednici Regulacioni plan „Poslovno rekreativna-turistička zona Zenica-Jug“. Na ovaj način gradski vijećnici su dali zeleno svjetlo budućim investicijama na ovom području.
O tome da bi upravo na ovom mjestu – u blizini izlaza s autoputa, u neposrednoj blizini nedavno izgrađenog mosta preko rijeke Bosne koji spaja ulaznu petlju za autoput i glavnu zeničku gradsku magistralu – planira izgradnja poslovne zone, Žurnal je pisao još 2017. godine.
Podsjetimo kratko da upravo na ovom području Mersija Kasumović, supruga zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića, posjeduje više parcela koje su kupljene većinom između 2006. i 2016. godine. Regulacioni plan je usvojen – vrijednost zemljišta automatski raste. A vrijednost bi mogla rasti još više, jer će prema svemu sudeći upravo Grad Zenica, novcem građana, izgraditi i potrebnu infrastrukturu – nove puteve, mostove, vodovod, kanalizaciju, javnu rasvjetu…
Idealna prilika za vlasnike parcela, uključujući porodicu Kasumović, da zemljište (pre)prodaju po visokim cijenama. Još tada je Fuad Kasumović, najveći zagovarač uspostavljanja poslovne zone, komentirajući navode da Grad Zenica zbog sukoba interesa ne može otkupiti to zemljište, najavio takvu mogućnost.
„Naravno da neće Grad Zenica otkupiti, nisam lud, ali otkupit će neko“, govorio je Kasumović.
Gradski vijećnik Almir Babajić (SDP BiH) za Žurnal kaže kako je ta poslovna zona najveće bogatstvo Zenice, jer je riječ o, kako ističe, najatraktivnijem zemljištu u BiH u ovom trenutku. Ipak, upozorava na odluku Gradskog vijeća od prije nekoliko godina, kada je donesena odluka da će se komunalna infrastruktura graditi budžetskim novcem.
„Mi ćemo biti šampioni, jer smo napravili u najkraćem vremenu najveći broj milionera i multimilionera na tom zemljištu. Na koji način? Svako ko ima zemljište, kad mu se uradi cesta, kanalizacija, rasvjeta… to povećava cijenu zemljišta ne dvostruko, već trostruko, četverostruko“, kaže Babajić.
Sličnog je mišljenja i zenički arhitekta Boris Britvar, iz grupe „Pokret za preokret“:
„Očigledne su malverzacije u smislu da se usvajanjem regulacionog plana predmetno poljoprivredno zemljište pretvara u građevinsko, samim tim mu se značajno povećava vrijednost. Međutim, enormno mu se povećava vrijednost kroz aktivnosti na izgradnji infrastrukture. Sve će to platiti građani Zenice, a u konačnici korist imati privilegovani pojedinci.“
ODLUKE SE DONOSE BEZ USVOJENOG URBANISTIČKOG PLANA
Nije ovo jedini sporni detalj kada je riječ o ovom regulacionom planu i predmetnom zemljištu. Prije svega, upitno je da li za usvojeni regulacioni plan postoje i određene dozvole/saglasnosti/mišljenja – od Kantonalne uprave civilne zaštite, Ministarstva prostornog uređenja ZDK… a što je problematizirano i na samoj sjednici Gradskog vijeća.
Ranije su na ove stvari upozoravali i iz zeničke grupe „Pokret za preokret“. O njima i njihovim aktivnostima, kao i kompleksnoj problematici prostornog planiranja i urbanizma u Zenici, već smo detaljno pisali.
Podsjetimo kratko da Grad Zenica nema usvojen aktuelan urbanistički plan! Posljednji je donesen 80-tih godina prošlog vijeka i zastario je prema svim parametrima. Iako je bilo više inicijativa da se konačno donese novi urbanistički plan, to nikada nije urađeno.
S druge strane, Prostorni plan usvojen je krajem 2017. godine. Pojašnjenja radi, prostorni planovi su planski dokumenti najvišeg reda i oni su osnov za donošenje urbanističkih planova što, podsjetimo, u Zenici još nije urađeno.
Dalje, urbanistički plan je osnov za donošenje regulacionih planova. Ako Zenica nema urbanistički plan, kako se onda donose regulacioni planovi, kakav je i ovaj u vezi s formiranjem nove poslovne zone?
Ukratko, pronađena je „rupa u zakonu“, pa su formirane gradske stručne komisije koje daju svoje mišljenje za određene lokacije u smislu urbanističko-tehničkih uvjeta. Boris Britvar ranije je upozoravao na to:
„Zenica ima tu komisiju i tu je, jasno, bilo zloupotreba. Izdavane su dozvole za svaku kafanu, zgrade na gradskim zelenim površinama…“
Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Sanja Renić (Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad), koja je ranije bila gradska vijećnica, također je nezadovoljna načinom na koji se pristupa prostornom planiranju i urbanizmu:
„Sve ima svoj redoslijed, a ovdje se to skroz poremetilo. Konkretno u Zenici imamo usvojen Prostorni plan, nakon kojeg se poslije šest mjeseci morao Gradskom vijeću predložiti urbanistički plan. Ali mi još uvijek nemamo taj urbanistički plan. Ipak vidimo da se grade zgrade, da se legalizira, bez urbanističkog plana. Ja ne znam koji je to redoslijed.“
Inače, Sanja Renić je kao gradska vijećnica nerijetko govorila o ovim problemima, nelogičnostima u prostornom planiranju, građevinskom lobiju… Međutim, na kraju je ipak završila u stranci gradonačelnika Fuada Kasumovića. Na naše pitanje da li i dalje stoji pri ranije iznesenim stavovima, te da li je s Kasumovićem razgovarala o ovim temama, kaže:
„Da, naravno, ali nisam o ovome razgovarala s gospodinom Kasumovićem. Teme su bile kantonalne, odnosno bila je samo jedna tema, a to je da se promijeni većina u ZDK. To je jedina tema između Kasumovića i mene. Teme u vezi s urbanizmom i prostornim planovima nisu bile na stolu.“
Kaže i kako o ovome nije razgovarala ni s koalicionim partnerima, ali, navodi, ona će insistirati i na ovim temama:
„Sve što se dešava ima veze s prostornim planom. Ne postoji pravi prostorni plan Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona… Zbog toga imamo to što imamo, da dođu investitori i da uništavaju naše resurse, jer nemamo nikakvu zaštitu, niti kroz dokumente, niti ljude.“
„POKRET ZA PREOKRET“ NASTAVLJA SVOJU BORBU
Iz zeničke grupe „Pokret za preokret“, koja već duže vrijeme vodi pravnu i institucionalnu borbu u vezi s problematikom prostornog planiranja i urbanizma, ukazujući na sve nezakonitosti i nelogičnosti u procesu donošenja prostorno-planske dokumentacije, nezadovoljni su usvojenim regulacionim planom.
„U stručnom smislu, glavna primjedba je ta što mi posljednji ozbiljni prostor, posljednje ozbiljno zemljište koje Zenica ima, želimo prepustiti ljudima koji se bave trgovinom nekretninama i ostavljamo njima na volju, da prema njihovom vlastitom nahođenju, grade tu šta žele“, ističu iz ove grupe.
Smatraju da je usvojeni plan samo nastavak loših rješenja u vezi s prostornim planiranjem, te navode da će nastaviti svoju borbu, s nadom da će nadležna tužilaštva konačno uraditi nešto konkretno na osnovu podnesenih krivičnih prijava:
„Ovo je borba protiv modela koji se primjenjuje u cijeloj Federaciji, gdje građevinski lobiji putem intervencija u prostorno-planskoj dokumentaciji ostvaruju iznimne koristi. Očekujemo da će tužilaštva biti istrajna u ovom procesu.“
Navode i da se suočavaju s različitim pritiscima, te još jednom apeluju na donosioce odluka i na nadležne institucije – od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, do drugih institucija na kantonalnom i gradskom nivou – da napokon ovaj problem ozbiljno shvate i reaguju na, kako se nerijetko ističe, urbanistički haos, kako u Zenici, tako i u drugim općinama i gradovima.
Izvor: žurnal.info
