Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Zlatko Jelić i premijer Mirnes Bašić potpisali su danas 56 ugovora s korisnicima koji su ostvarili pravo na subvenciju u sklopu Programa podrške razvoju konkurentnosti privrede za 2022. godinu.
Resorno ministarstvo i Vlada ZDK subvencionirat će u sklopu ovog programa, u ukupnom iznosu 1.130.021,63 KM, troškove investiranja u opremu, zatim u obuku radne snage, promociju na sajmovima, uvođenje standarda i kontrolu kvalitete, petenata za 2022. godinu.
Bašić je istakao kako su u dogovoru sa socijalnim partnerima uradili programe poticaja te za 11 programa opredjelili oko 3,5 miliona KM.
-Sve naše programe, sve naše javne pozive idemo javno-transparentno. Revizija, koja je bila 2018. godine od Ureda za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, to nam je naložila i mi to podržavamo i ispunjavamo te preporuke.
Kao što sam rekao, od 2018. godine, nijedna konvertibilna marka iz budžeta ZDK-a nije otišla da nije otišla putem javnog poziva kroz utvrđene kriterijume, kroz razrađene programe…Ja se nadam da će tako biti i u narednom periodu – kazao je Bašić.
Pojedinačno najmanji iznos po ovom poticaju je 7.743,49, a najveći 30.000 KM, a od 2018. godine, kada je i uveden ovaj program poticaja, podvukao je ministar Jelić, utrošeno je ukupno 5.161.000 KM.
-Mislim da su ovo značajna sredstva. Svi smo svjesni svjetske golbalne krize. Ova su sredstva namijenjena za nabavku stalnog sredstva, konkurentnost … Bile su tri prioritetne oblast i to na način da brendiraju svoje proizvode te za kvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage.
Maksimalni iznos subvencije po ovom javnom pozivu bio je 30.000 KM, ali je najviše gospodarskih subjekata apliciralo za sredstva od 20.000 KM. Nije bila obaveza da se prijave na sve tri prioritetne oblasti – napomenuo je Jelić.
Ugovor, ističe, daje mogućnost preduzećima da se, u slučaju problema s realizacijom projekta zbog svjetske krize, obrate Ministarstvu te uz saglasnost komisije mogu zamijeniti samo “marku mašine, ali ne mogu kupiti drugu mašinu ili da umjesto mašine kupe vozilo”. Ministarstvo će ove godine, dodaje, raspisati ukupno 11 javnih poziva za podršku privredi.
-Ulažemo dosta sredstava u poslovne zone. Imam informaciju da su mnoge i popunjene. Prošle smo godine imali javni poziv za uspostavljanje novih poslovnih zona, u sklopu kojeg smo podržali izradu projekata…I ove godine, kroz rebalans budžeta, nadam se da ćemo doći do sredstava i dio ih usmjeriti u poslovne zone- kazao je Jelić.
Ove su godine, podsjeća, uveli i javni poziv za podršku ženskom poduzetništvu, u sklopu kojeg refundiraju doprinose za jednog ili maksimalno dva uposlenika te na period od osam mjeseci, kako bi im “olakšali poslovanje”.
Maksimalan iznos bio je 4.000, odnosno 2.000 KM po osobi, a ukupno je za ovu namjenu utrošeno 330.000 KM. Poticaj je ostvarilo 120 poduzetnica iz tog kantona. Jelić je pozvao poduzetnike da apliciraju za sredstva Kreditno-garancijskog fonda, iz kojeg je, po beskamatnim kreditima za privrednike, utrošeno samo pola sredstava, odnosno oko 4,5 miliona KM.
Vlasnik preduzeća “Ćosićpromex” iz Usore Mijo Jelić, koji u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj zapošljava oko 650 radnika, napomenuo je kako je on korisnik Kreditno-garancijskog fonda te da se nada da će i drugi privrednici iskoristiti priliku da dođu do potrebnih novčanih sredstava.
-U ovako depresivnoj političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj situaciji, ovakvi događaji u ZDK-u su za svaku pohvalu. Mislim da je situacija daleko bolja nego što to izgleda glede punjenja budžeta i glede poslova koje dobivamo u ovako teškoj situaciji u svijetu i Evropi.
To je znak da smo mi žilavi i da je Vlada ZDK prepoznala potrebu da potpomogne. Posebno mi je drago što prepoznaju male privredne subjekte, koje je u ovim vremenima najvažnije prepoznati. Možda sam i ja među malo većima i mi se lakše snalazimo nego mali. Potrebno je nastaviti sa ovakvom dodjelom sredstava- kazao je Ćosić, koji je odao priznanje Vladi ZDK što unazad četiri godine i na ovakav način podupire privrednike.
Ćosić je podvukao problem radne snage, zbog čega su prinuđeni uvoziti i stranu radnu snagu pa je i on prije nekoliko dana uvezao 100 metalskih radnika iz Turske, jer ih smatra da su najkvalitetniji i nama po mentalitetu najbliži radnici.
-Ali, imamo prepreku u sporoj pripremi radno-pravne dokumentacije. Odgovorno tvrdim da više od 50, 70 posto ljudi koji su došli privremeno raditi u BiH, rade negdje ‘na crno’. Svjedoci smo raznih nesreća tih radnika i to je opasna situacija, pored toga što zemlja ne prihoduje prihode od tih radnika.
Imam jak osjećaj da je to vrlo jednostavno prevazići, ali da svi zajedno radimo na rješavanju tog problema – smatra Ćosić. Jedno od rješenja je, smatra, davanje privremenih radnih dozvola na tri-četiri mjeseca, dok se ne riješi njihov status.
-Ja sam Turcima, koji su jučer počeli raditi, obećao plaću 1.000 eura, smještaj u mom hotelu i dva obroka. Za kvalitetnog radnika, koji je stvarno stručan u metalnoj industriji, ja dajem 1.000 eura. Za prekovremeni rad može i više- istakao je Ćosić.
Napominje kako je on, konkretno, od Vlade ZDK, dobio 20.000 KM, ali da ga više od novca raduje kontinuirana podrška.