Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) usvojila je danas Plan upisa studenata na I i II ciklus studija za akademsku 2022./2023. godinu, koji je predložio Senat Univerziteta u Zenici (UNZE), ali nije usvojen i prijedlog da se poveća cijena školarina te drugih naknada na UNZE-u.
Tako će UNZE moći upisati 995 studenata (od čega je 608 redovnih o trošku osnivača ZDK-a te 305 redovnih-samofinansirajućih) u prvu godinu I ciklusa studija na svojih osam fakulteta: Metalurško-tehnološki, Mašinski, Filozofski, Ekonomski, Pravni, Medicinski, Politehnički i Islamsko pedagoški fakultet, dok će 406 studenata (119 redovnih, 188 redovnih samofinansirajućih te 99 vanrednih-op.a.) moći upisati na II ciklus (magistarski).
Drugi ciklus studija naredne godine neće organizirati samo Medicinski fakultet UNZE-a.
-Vlada je donijela odluku o utvrđivanju upisnih kvota na UNZE-u za redovne, redovne samofinansirajuće i vanredne studente. Nadam se da će ove upisne kvote u potpunosti biti popunjene na UNZE-u.
Najveći broj studenata su redovni i redovni samofinansirajući, a neznatan je broj vanrednih studenata. Kada su cijene školarine u pitanju, što sigurno najviše zanima buduće studente i student koji studiraju na UNZE-u, nismo prihvatili prijedlog Senata UNZE o povećanju cijena školarina i drugih naknada za redovne studente na I i II ciklusu. Prijedlog sa UNZE-a je bio da se poveća za 100 posto. Nismo to prihvatili i zadržali smo cijene od prošle godine- istakao je resorni ministar obrazovanja prof. dr. Spahija Kozlić.
On je napomenuo da ne misli da je “u ovom momentu dobro povećavati cijene” te da smatra kako se treba boriti za svakog studenta.
-Ove cijene upisnina za I i II ciklus redovnih i redovnih samofinansirajućih studenata dosta su povoljne za naše student. Mislim da su, ako ne najniže, onda su među najnižim cijenama u Bosni i Hercegovini.
U svakom slučaju, vjerujem da će studenti, imajući na umu i taj podatak, rado upisati neko od studijskih programa na UNZE-u, smatra Kozlić.
Vlada ZDK danas je, na prijedlog Kantonalne uprave Civilne zaštite ZDK, usvojila i prijedlog zaključka o odobravanju 12.500 KM Vatrogasnom savezu ZDK.
-Cilj je da se dobrovoljnim vatrogasnim društvima, to jeste onim koja su proglašena službom za zaštitu od požara u lokalnim zajednicama, pomogne u nabavci literature i stručno osposobljavanje. Mi smo, od 2016. godine, intenzivno pomagali DVD-ima kroz opremanje, a došlo je vrijeme da uđemo u projekat stručnog osposobljavanja te da dižemo nivo znanja dobrovoljnih vatrogasaca.
Vatrogasni savez je krovna kuća DVD-ova i u dogovoru s njima nabavit će literaturu, distribuirat će im, te ćemo izvršiti dodatnu obuku dobrovoljnih vatrogasaca u poslovima kojima se svakodnevno bave – istakao je direktor KUCZZDK Džavid Aličić.
Pomenuti projekt, ističe Aličić, važan je i zbog činjenice da bi DVD-ovi “trebali biti rasadnik za profesionalna vatrogasne jedinice, koje iz njihovih redova treba “da crpe svoj kadar”.
-To je, u stvari, priprema za profesionalnog vatrogasca, a s druge su strane DVD-ovi nama druge snage kada se dese požari, ukoliko profesionalni vatrogasci ne mogu da odgovore. To su naredne snage koje se uključuju, pošto svi, mahom, imaju položen ispit za vatrogastvo pa ih možemo poslati na požarišta – podvlači Aličić.
ZDK, napominje, ima 11 DVD-ova, odnosno imaju ih svi gradovi i općine u tom kantonu, osim Općine Žepče.
-S njima intenzivno radimo da i oni uđu u taj projekat, jer smatramo da je neophodno vatrogastvo. Ono ne košta mnogo, a, uzgred rečeno, mnogo daje lokalnoj zajednici. Lokalna zajednica iz njih može crpiti, osim za zaštitu od požara, i za druge službe. Ima općina koje su unutar DVD-ova organizovale i službe za zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom te službu za spašavanje sa visina.
Tako da postoji mogućnost da se unutar DVD-ova kombiniraju ove službe, koje su neophodne za lokalnu zajednicu za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara – kaže Aličić.
Osim općina Usora, Doboj Jug i Breza, sve ostale lokalne zajednice u ZDK-u imaju profesionalne vatrogasne jedinice. Broj dobrovoljnih vatrogasaca, s obzirom na njihov status, napominje Aličić, kreće se između 400 i 500, dok na području tog kantona ima ukupno oko 150 profesionalnih vatrogasaca, raspoređenih u jedinicama lokalne samouprave.
