Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta u Zenici domaćin je 14. naučno-stručni simpozij sa međunarodnim učešćem „Metalni i nemetalni materijali: proizvodnja – osobine – primjena“.
Sam naziv simpozija, napominje dekan tog fakulteta prof. dr. Farzet Bikić, sugerira da će se radovi izlagati u okviru sekcija “metalni i nemetalni materijali”, ali i sekcija “Zaštita okoliša, zaštita na radu i održivi razvoj”.
– Današnji simpozij je skup nauke i struke; akademske zajednice i privrednika pa smo ga tako i koncipirali. Plenarni predavači ove godine su eminentni profesori i sa eminentnih institucija iz Republike Srbije, prije svega sa Instituta Vinča. Ukupno će biti izložena 43 rada iz tri nabrojane sekcije te još četiri plenarna predavanja, a što znači da će ukupno biti izloženo 47 naučnih radova – istakao je Bikić te napomenuo da će ovogodišnji fokus biti na primjeni minerala pirofilita u zaštiti okoliša.
Osim profesora iz Bosne i Hercegovine i Srbije, svoje će radove izlagati i profesori iz Slovenije i Hrvatske.
Simpozij, dodao je Bikić, je prilika za razmjenu naučnih ideja i sklapanje sporazuma u cilju “donošenja nekih novih projektnih ideja, koje će donijeti dobro svima nama”, a ne samo akademskoj zajednici.
Sam model organizovanja skupa u Zenici – povezivanje sa privredom preko sponzora, dodao je Bikić, najbolja je formula kako organizirati ovakve naučne skupove pa je generalni sponzor ovogodišnjeg simpozija sarajevska kompanija “AD Harbi”, a sponzor BH Telecom.
– Društvo “AD Harbi” prioritetno se bavi eksplotacijom i preradom priofilita, ali menadžment, na čelu s direktorom Muhamedom Harbinjom, starteški se opredjelio da sve aktivnosti veže za nauku, naučne spoznaje i rješenja bazirana na nauci. Na taj je način izbjegnut rizik da proizvodi ne zadovolje fukcionalnu namjenu, a posebno da imaju inovativnu notu u svom funkcionalnom djelovanju.
Izuzetno mnogo polažemo u saradnju sa istraživačima, inovatorima i naučnim ustanovama pa u okviru te saradnje imamo 60-ak vrhunskih istraživača i 30-ak naučnih institucija, koje su, kroz ugovore o naučnoj i poslovnoj saradnji, uključene u sistem istraživanja, razvoja i inovativnih rješenja naše firme – istakao je predsjednik Nadzornog odbora i savjetnik u kompaniji “AD Harbi” Atif Hodžić.
Pirofilit, kojeg ta kompanija eksploatira i prerađuje u svom nalazištu na lokalitetu Parsovići kod Konjica, napominje Hodžić, mineral je budućnosti, jer “gotovo da i nema oblasti u kojoj se ne koristi”.
– Osobenost većine minerala je da su vrijedni onoliko koliko je naučna misao i naučno-istraživačka aktivnost uspjela da spozna njihove vrijednosti. Pirofilit je alumosilikat i kada bi ga gledali kroz prizmu od prije nekoliko 100 godina, njegova bi vrijednost, vjerovatno, bila vrlo mala. Ali je nauka došla mnogo dalje od toga…Pirofilit je ekološki materijal, koji se primjenjuje u svim oblastima života – elektrotehnici, elektronici, inženjeringu, mašinstvu, metalurgiji, ekološkoj poljoprivredi, remedijaciji, zaštiti zagađenih tala i prečišćavanju voda. Zadnje tendencije su da je izuzetnu primjenu našao u nanočestičnoj tehnologiji, kao u tehnologiji membranskog prečišćavanja svih vrsta zagađenja, uključujući i radioaktivna – ističe Hodžić.
Kanađani ga prioritetno, napominje, koriste u medicinsko-farmaceutske svrhe, a Sjedinjene Američke Države, Južna Koreja i Kina na ovom mineralu baziraju “ogroman broj rješenja”.
Doktor nauka iz oblasti zaštite na radu i vanredni profesor Miliša Todorović, koji je profesor na odsjecima zaštita na radu i zaštita od požara zeničkog fakulteta, naglasio je kako se zaštitom na radu bavi već 15-ak godina.
– Tu sam da pomjerimo neke stvari naprijed, kada je u pitanju cijela problematika koja se tiče zaštite te generalno stvaranje preduslova da nam radnici rade u sigurnom okruženju i ambijentu. Mi smo konačno, u Federalnom dijelu BiH, krenuli da mijenjamo neke stvari pa je 2020. godine donijet i Zakon o zaštiti na radu FBiH. Ono što jeste realnost tog zakona je da je usklađen sa regulativom Evropske unije te da, konačno, na neki način trebamo da krenemo u primjenu tih zakonskih normi i svega onoga što bi trebalo da predstavlja polaznu osnovu za neko bolje sutra.
Međutim, mi vrlo često polazimo od pretpostavke da nam uvijek treba zakon da neke stvari regulišemo, ali svako bi od nas trebao da zapita sebe te “porazgovara sam sa sobom”: Šta je to što ja mogu da uradim? Bez zakonske norme i obaveza, nego da mijenjamo percepciju i našu svijest da puno toga možemo i sami – naglasio je profesor Todorović.
Metalurško-tehnološki fakultet, kao najstarija visokoškolska ustanova u Zeničko-dobojskog kantona, prošle je godine otvorio dva nova studijska programa- Zaštita na radu i zaštita od požara te Inženjerstvo zaštite okoliša, kao četverogodišnji redovni studij.
– Smatram da je davno bilo vrijeme da se krene s organizacijom ovakvih studijskih programa, koji će nam, državnim fakultetima dati odgovarajući značaj ovoj problematici.
Mi već sada razmišljamo o organizaciji i pripremi za realizaciji nastavnog programa na drugom, a zašto ne i na trećem ciklusu. Imamo već na drugoj godini odlične studente i smatram da ima sasvim dovoljno kvalitetnih studenata koji mogu da mijenjaju stvari nabolje u BiH – podvukao je Todorović.
Učesnike današnjeg naučnog-skupa u Zenici pozdravila je i premijerka ZDK-a Amra Mehmedić, koja je naglasila kako je vlada na čijem je čelu opredjeljena za podršku razvoju nauke i zeničkog univerziteta, a što su potvrdili i opredjeljenjem više sredstava za nauku i rad Univerziteta Zenica u ovogodišnjem budžetu ZDK-a.
